Ispiši ovu stranicu

Hoće li Evropa imati dovoljno hrane, prijeti li nam nestašica

Na početku epidemije koronavirusa Bosni i Hercegovi, Hrvatskoj i Srbiji, ali i ostatku Evrope, jedna od prvih stvari koje su ljudi počeli da rade jeste kupovanje velikih količina hrane i pravljenje zaliha.

S obzirom na aktuelnu situaciju i zbog zatvaranja niza privrednih grana, prekida uvoza, snabdijevanja, postavlja se pitanje hoću li Evropa dugoročno imati hrane u slučaju da se sve ove mjere protiv širenja koronavirusa nastave.

Portal Politico piše da "Evropa neće gladovati zbog koronavirusa, ali epidemija otežava dolazak namirnica na police trgovina".

Bart Vandewaetere, potpredsjednik Nestlea za odnose s vladama, kaže za Politico da njihovi proizvodi stižu zasad do skladišta, ali s odgodom zbog mjera koja su uvele evropske vlade. David Coleman iz Mars Inc., zadužen za odnose s javnošću ove velike evropske prehrambene kompanije, ističe da je sve što se sada radi “krizno upravljanje” koje će se nastaviti koliko treba, ali smatra da Evropljani "neće ostati bez hrane".

Povremena nestašica

UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu predviđa da slijede “povremene nestašice određenih proizvoda”, naročito povrća, ali dodaje da se u ovoj situaciji ipak ne očekuje poskupljenje hrane. No upozoravaju da bi značajnije nestašice hrane mogle biti osjetne već krajem aprila i u maju, piše Index.hr.

Njemačka javna televizija ARD nudi malo manje optimističnu sliku u svom prilogu o nedostatku sezonskih radnika u poljoprivredi, bez kojih neće biti moguće obaviti mnoge nadolazeće žetve i berbe. Nedostaju, naravno, radnici iz istočne Evrope koji su se zbog epidemije ili vratili u svoje matične države ili iz njih sada ne mogu ući u Njemačku zbog ograničenja kretanja, pa njemačka ministrica poljoprivrede Julia Klöckner razmišlja kako uvesti izuzetke od zabrane za njih. Funkcioniranje njemačke poljoprivrede zavisi o najmanje 300 hiljada sezonskih radnika kojih sada nema.

Razmišljaju i o tome da nezaposlene i tražitelje azila uključe u predstojeće berbe, no stručnjaci upozoravaju da to neće riješiti problem jer je riječ o neiskusnim radnicima u poljoprivrednom sektoru koji ne bi bili u stanju odjednom obaviti sve potrebne poslove. Pitanje je i žele li sezonski radnici iz istočnoevropskih zemalja u ovoj situaciji doći u Njemačku.

Zaključak ARD-a je da bi "izbor povrća mogao postati sužen", ali to i dalje ne znači da nikakvog povrća neće biti.

Njemački list Süddeutsche Zeitung (SZ) upozorava da je zbog epidemije koronavirusa ove godine u Kini sjetva značajno zakasnila u nekim dijelovima države te da se u Kini očekuje slaba žetva, a ista situacija bi se mogla ponoviti i u Njemačkoj i u Evropi.

Kina i Vijetnam zabranili izvoz riže

Kina je inače najveći proizvođač prehrambenih proizvoda na svijetu, a istraživanje kineskog Univerziteta Qufu Normal je pokazalo da više od 60 posto kineskih seljaka očekuje slabu žetvu ove godine jer zbog pandemije nisu imali radnika za sjetvu.

Süddeutsche Zeitung podsjeća da su Kina i Vijetnam zabranili izvoz riže iz svojih zemalja.

Profesor ekonomije Cheng Guiqian sa Sveučilišta Tongji u Šangaju predviđa da “ako epidemija ne bude učinkovito kontrolirana, slijedi ozbiljna nestašica hrane u cijelom svijetu”, a naročito u zemljama trećeg svijeta. Naročito će biti ugrožene zemlje bez vlastite poljoprivredne proizvodnje, kao i zemlje koje prehrambene proizvode inače uvoze iz samo par država.

U mnogim evropskim državama je trenutno pala cijena hrane i to zato što odjednom nema potražnje za prehrambenih proizvodima iz ugostiteljskog, hotelijerskog i turističkog sektora. No predviđa se da bi cijene mogle skočiti za nekoliko mjeseci, kada će se osjetiti nestašice nekih prehrambenih proizvoda.

Izvor: Index.hr

Ove web stranice koriste kolačiće kako bi poboljšale Vaše korisničko iskustvo i vodile analitiku o posjećenosti.
Saznaj više...

U redu Izbriši kolačiće