Asteroid je pogodio Jarabubu u zapadnoj Australiji prije oko 2,2 milijarde godina - i napravio krater star oko polovine starosti Zemlje, kažu istraživači, a do zaključka su došli testirajući minerale koji se nalaze u stijenama na ovoj lokaciji.
BBC prenosi da je istraživanje Kurtin Univerziteta objavljeno danas u naučnom žurnalu Komunikacija prirode, gdje se navodi da je krater otkriven u suvoj pustari 1979. godine, ali da geolozi nisu do sada ispitivali njegovu starost.
Zbog milijardi godina erozije krater nije vidljiv okom. Naučnici su mapirali ureze u magnetskom polju ovog područja i odredili njegov prečnik koji iznosi 70 kilometara.
"Predeo je zapravo veoma ravan jer je toliko star, ali su stijene karakteristične", rekao je istraživač profesor Kris Kirkland za BBC.
Kako bi odredili kada je asteroid pogodio zemlju, tim je ispitivao sićušni cirkon i kristale monazita u stijenama. Oni su bili "šokirani" usljed udara, a sada se mogu čitati kao "tri prstena", rekao je profesor Kirkland.
Ovi kristali sadrže male količine uranijuma. Zbog toga što se uranijum vremenom pretvara u olovo istraživači su mogli da izračunaju koliko je vremena prošlo.
Stariji je najmanje 200 miliona godina od druge najstarijeg drevnog mjesta udara Vredefort kratera u Južnoj Africi.
"Zanimala nas je ova oblast jer je područje Zapadne Australije izuzetno staro, ali nismo očekivali da ovaj krater bude toliko star", rekao je profesor Kirkland.
Dodao je da je apsolutno moguće da negdje postoji još stariji krater koji čeka da bude otkriven, ali da je teško pronaći njegovu koru prije nego što erodira i tako, kaže, izgubite tu ranu istoriju Zemlje.
Vrijeme udara bi moglo da objasni i zašto se svijet u tom periodu zagrijao, kažu istraživači.
Naučnici, naime, vjeruju da je planeta prethodno bila u jednom od njenih perioda nazvanom "Zemlja snježna grudva", kada je većinom bila pokrivena ledom. U jednom trenutku led se istopio i planeta je počela da se ubrzano zagrijava.
"Starost kratera vrlo precizno korespondira s krajem globalnog ledenog doba", rekao je profesor Kirkland i dodao da je zato udar mogao da utiče na značajne promjene u našoj planetarnoj klimi.
Koristeći kompjutersko modeliranje, tim je izračunao da je asteroid pogodio ledenu ploču debljine nekoliko kilometara koja je prekrivala Zemlju. Taj događaj bi u atmosferu ispustio ogromne količine vodene pare i gasove staklene bašte.
To bi moglo da pomogne zagrijavanju planete za vrijeme ere proterozoika kada se kiseonik tek pojavio u atmosferi i kada još nije nastao kompleksni živi svijet.
"Naravno, bili smo veoma uzbuđeni zbog same starosti", rekao je profesor Kirkland.
"Ali stavljajući to u kontekst drugih događaja na Zemlji, čini da sve postane zaista vrlo zanimljivo", dodao je.
Inače, ne postoji dovoljno modeliranja iz tog vremena da bi se teorija sveobuhvatno testirala, ali ovo otkriće svakako predstavlja priču o ogromnom uticaju na planetu.
Druga teorija za period zagrijavanja je da su erupcije vulkana mogle da ispuste ugljen-dioksid u atmosferu.