Ispiši ovu stranicu

Veliki posao Rusa i Nijemaca zbog kojeg je Amerika bijesna: "Ovo je samo sredstvo..."

Sjeverni tok 2, plinovod koji se gradi i koji bi trebao plin dopremati iz Rusije u Njemačku, izaziva velike geoplitičke potrese na Zapadu

Sjeverni tok 2 je puno više od plinovoda. Jer, na njemu se sukobljavaju mnogi važni strateški interesi. S jedne strane je Rusija kao opskrbljivač plinom, a s druge su Njemačka i druge europske zemlje kao kupci, piše Deutsche Welle.

Njemačkoj vladi je stalo prije svega da opskrba plinom bude osigurana. A ona je ugrožena, jer Njemačka kao jedina zemlja na svijetu hoće ukinuti i nuklearne elektrane i termoelektrane na ugljen. Prije nego što Njemačka bude mogla potpuno se pouzdati u obnovljive izvore energije, zemni plin će biti glavno prijelazno rješenje i to vjerojatno još desetljećima. Ali, i druge europske zemlje će profitirati od Sjevernog toka 2.

Na drugoj strani su dosadašnje tranzitne zemlje, prije svega Ukrajina, ali i Poljska i baltičke države. One će u budućnosti ostati bez prihoda. Te zemlje dodatno strahuju da će se Rusija i Njemačka nagoditi na njihovu štetu. To nisu samo ekonomske brige, već i sigurnosnopolitički strahovi koji sežu još do vremena pakta Staljina i Hitlera sklopljenog prije 80 godina. SAD i predsjednik Trump pušu u isti rog. Trump kaže da bi Njemačka sa Sjevernim tokom 2 mogla postati „talac Rusije“. On misli na moguću blokadu u slučaju krize i čak je zaprijetio sankcijama europskim tvrtkama koje budu sudjelovale u projektu Sjeverni tok 2. Doduše, Moskva se čak i u vrijeme Hladnog rata pokazala kao pouzdan isporučitelj energije.

Iza američkih dilema se kriju prije svega vlastiti ekonomski interesi. SAD hoće prodavati Njemačkoj ukapljeni plin. On je, doduše, bitno skuplji od ruskog zemnog plina. Washington investira puno novca u LNG-infrastrukturu (liquefied natural gas – kondenzirani prirodni plin) i želi da Njemačka kupuje svoje energente od SAD-a, a ne od Rusije.

‘Prijateljska zabrinutost’ Amerikanaca

Podnošenje „Zakona o zaštiti europske energetske sigurnosti“ koji predviđa sankcije za tvrtke koje sudjeluju u gradnji plinovoda, u naslovu sadrži „prijateljsku zabrinutost” SAD-a. Nacrt zakona je izrađen u Odboru Senata za vanjsku politiku. Demokratska senatorica Jeanne Shaheen, koja je razradila nacrt zakona zajedno s republikancem Tedom Cruzom, ovako objašnjava svoje odbijanje Sjevernog toka 2: “Projekt je samo još jedno sredstvo kojim Rusija može proširiti svoj štetni utjecaj korištenjem europske energetske ovisnosti.“ Sankcije su predviđene za sve tvrtke koje specijalnim brodovima za ruske izvoznike plina postavljaju cijevi na morsko dno.

Zakon je već neko vrijeme „na čekanju“ i moglo bi još potrajati dok ne prođe oba doma Kongresa. Ali, zastupnici bi mogli pribjeći triku i pridružiti svoj nacrt jednom većem zakonu. Kada bi to, na primjer, bio Zakon o američkom vojnom proračunu, mogao bi biti donesen još prije Božića.

Sjeverni tok (plavo) i Sjeverni tok 2 (u izgradnji, crveno) (Foto: DW)

U Kremlju na sve to gledaju opušteno. „Sada, kada je sve završeno, uvoditi sankcije – to bi bila naprosto glupost“, kaže Sergej Pikin, šef Fonda za razvoj energetike. „Ne smatram da bi sankcije sada mogle imati nekakav učinak“, kaže on i dodaje da je veliki dio plinovoda već gotov. „Nalazimo se u ciljnoj ravnini“, rekao je Pikin u razgovoru za DW.

Moskva se ne bavi makinacijama u Washingtonu, ali zato zabrinuto gleda prema Bruxellesu. Jer, nove smjernice Europske komisije o plinu, koje stupaju na snagu u svibnju, mogle bi teško pogoditi vlasnike plinovoda. Jer, prema tim smjernicama, onaj tko upravlja plinovodom ne smije taj plin i proizvoditi. Osim toga, Gazprom bi mogao biti prisiljen koristiti samo polovicu kapaciteta novog plinovoda i drugim proizvođačima omogućiti pristup tržištu. Prije nekoliko dana je tvrtka Sjeverni tok 2 d.d. uzvratila udarac i podnijela tužbu protiv Europske komisije. Tvrtka smatra da su nova pravila – diskriminacija.

Ruski plan za zaobilaženje Ukrajine

Sjevernim tokom 2 Rusija hoće zaobići Ukrajinu. Dvije zemlje su poslije ukrajinske krize i aneksije Krima u neprijateljstvu. Rusija bi uštedjela milijarde koje plaća Ukrajini za tranzit plina preko njezinog teritorija. Posljednjeg dana ove godine istječe ugovor o tranzitu koji su te dvije zemlje sklopile. Njemačka kancelarka Angela Merkel je prilikom sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošle godine zatražila da Ukrajina ostane u igri pri transportu ruskog plina, ali, po riječima stručnjaka Pikina, do smanjenja transporta plina preko Ukrajine će „neizbježno“ doći čim Sjeverni tok 2 počne s radom. „U to nema sumnje. Pitanje je samo koliko brzo će se to dogoditi.“

I pored političkih izazova kojima je Sjeverni tok 2 posljednjih godina uvijek odolijevao, ovaj stručnjak je siguran da će ekonomski interesi ostati važniji. „Da interes (za gradnju plinovoda) nije bilo toliko velik, gradnja bi odavno bila obustavljena”, kaže Pikin. Izgleda da to tako vide i u Kremlju.

Stručnjaci u Moskvi su sigurni da, i pored novih smjernica EU-a, na kraju prevagu moraju odnijeti praktični, a ne politički čimbenici. „Kao i uvijek, zima će odlučiti“, rekao je Pikin.

Trenutno nedostaje još 290 od ukupno 1230 kilometara plinovoda. Otkako je Berlin prihvatio nove smjernice EU-a o opskrbi plinom i Kopenhagen dao svoj pristanak, radovi na dovršetku plinovoda odvijaju se punom parom.

Pročitano 66 puta