24 Lipanj 2019
Windows Media Player Winamp Real Player QuickTime

Budžet EU bez plana za proširenje

Evropska komisija je izradila budžetski okvir za naredni šestogodišnji period 2021-2027, gdje se od manjeg broja zemalja članica traži više finansijskih sredstava za povećani budžet.

Međutim, novi prijedlog o budžetskom okviru ne predviđa odvajanje sredstava za dalje proširenje, iako ovaj vremenski period obuhvata i indikativni datum kada bi trebale Srbija i Crna Gora da uđu u EU. Evropski komesar za budžet Gunther Oettinger je prilikom predstavljanja naglasio da “niti jedan euro nije odvojen za potencijalne članice”.

Višegodišnji financijski okvir obuhvata period od 2021. do 2027. i predviđa 1.087 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 1,1 odsto za bruto naciolani dohodak, ali isključuje Britaniju, čiji odlazak iz evropske porodice je predviđen za narednu godinu.

Poznavaoci prilika tvrde da budžet ne može biti konačni indikator da EU neće primiti nove članice u datom periodu.

Dušan Reljić, iz njemačkog Instituta za međunarodne i sigurnosne poslove, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa tvrdi da se u budžetskom okviru ne planira novac za proširenje. “Ako zatreba, kao u slučaju Hrvatske 2013. godine, onda se preraspodjele postojeća sredstva ili se zatraži u nekom trenutku dopuna budžeta”, objašnjava Reljić.

Srđan Cvijić iz briselske kancelarije Fonda za otvoreno društvo takođe smatra da se na osnovu prijedloga budžeta ne može zaključiti da su briselske institucije svjesne da u narednom periodu (do 2027 godine) neće doći do prijema novih članica. Za Cvijića je od suštinke važnosti da je Evropska komisija uspela da poveća predpristupna davanja te da se “jasno definišu geografski prioriteti, među kojima je i Zapadni Balkan koji je izdvojen od Turske”. Izdvajanje Turske je važno jer je zbog velikog broja stanovništva ova zemlja dobijala najveći dio iz predpristupnih fondova.

U budžetskom okviru za naredni period, predpristupna davanja su povećana sa trenutnih 12 milijardi eura na 14,5 milijardi eura. Ovi instrumenti (IPA) su na raspolaganju zemljama koje imaju perspektivu evropskih integracija, prije punopranog članstva, odnosno zemljama regiona, kao i Turske.

Judy Dempsey iz nevladine organizacije Carnegie Europe smatra da je upravo povećanje predpristupnih sredstava dobra vijest za Zapadni Balkan te da se tu moraju fokusati na zemlje regiona time što će adekvatno koristiti novac iz IPA fondova. Povratak regiona u evropsku agendu je, prema njoj, najveće i najvažnije dostignuće.

Obeshrabrujući signali iz Brisela

Iako eksperti tvrde da se u prijedlogu budžet obično ne uvrštava proširenje, vrijedi naglasiti da je u maju 1999. godine potpisana financijska perspektiva za period 2000-2006. gde su onomad obezbeđeni “neophondi resursi za finansiranje proširenja” koje je uslijedilo pet godina kasnije, kada je u maju 2004. došlo do takozvanog “big bang” proširenja i EU je porasla sa 15 na 25 članica.

U februarskoj strategiji za Zapadni Balkan naglašava se da je budžetski okvir odraz politčkih prioriteta EU.

“U višegodišnjem financijskom okviru, moraju se uzeti u obzir potrebe za pripreme za pristupanje, gdje će biti uključene i posebne odredbe za proširenje”, stoji u strategiji za Zapadni Balkan objavljenoj dva mjesca prije izrade budžetskog okvira.

Ako se uzme u obzir izreka “prati trag novca” onda se može zaključiti da su evropske institucije svjesne da do 2027. neće doći do daljeg proširenja EU. Međutim, iako eksperti isključuju opciju budžeta kao indikatora te pretpostavke, postoji niz nagovještaja da Brisel odstupa od datog datuma koji se pojavio u ovdašnjoj retorici samo šest mjeseci ranije.

Od famoznog godišnjeg govora predsednika Evropske komisije Jean-Clauda Junkera, koji je prošlog septembra rekao da očekuje prijem Srbije i Crne Gore “do 2025. godine”, ovaj vremenski rok je počeo da gubi na težini. U februarskoj Startegiji za Zapadni Balkan koja je objavljena kao posljedica Junkerovog govora, godina 2025. postaje “indikativan datum”, a nedavno se od najviših zvaničnika čuje da bi zemlje mogle postati članice 2025. godine “samo u najboljem mogućem slučaju”, kako je nedavo istakao generalni-direktor za proširenje Christian Danielsson.

Dva su razloga za ovo razvodnjavanje. Prvi razlog stoji u činjenici da u EU u ovom trenutku nema raspoloženja da se govori o proširenju, a drugi razlog je faktičko stanje u samim zemljama regiona koje su daleko od ispunjavanja ključnih kriterijuma, što je potvrđeno i u posljednjem paketu izveštaja za svaku zemlju pojedinačno.

Judy Dempsey iz Carnegie Europe upozorava da je do 2025. veoma kratak rok.

“Ta 2025. godina je ‘iza ćoška’, a zemlje regiona moraju još mnogo toga da obave. U ovom trenutku one su veoma daleko, a mnogo treba da se uradi na oba fronta. Reforme su potrebne kako na Zapadnom Balkanu tako i unutar EU institucija”, izjavila je Judy Dempsey za RSE.

I Dušan Reljić upozorava da signali iz važnih evropskih prestonica oko proširenja do 2025. godine nisu ohrabrujući. Prema njemu, veoma je bitna nedavna izjava francuskog predsjednika Emmanuela Macronna koji je rekao da prvo treba jačati postojeću EU a tek posle da usledi proširenje, ili prethodni stav zvaničnog Berlina koji ne želi da se obavezuje datumima jer se ocjenjuje da se time umanjuje spremnost Zapadnog Balkana da poštuje zahtjeve EU.

Judy Dempsey podvlači da bez obzira na realnu nespremnost zemalja regiona da do 2025. postanu članice, briselske institucije namjerno odstupaju od obavezivanja datumima zbog unutrašnjih problema.

“Nije korisno uvrstiti veliko P (od proširenja) u ovom veoma komplikovanom trenutku za EU”, izjavila je Dempsey.

Za Srđana Cvijića, trenutno negativno raspoloženje među članicama EU oko proširenja ide u korist lokalnim političarima na Zapadnom Balkanu, naročito u zemljama koje predvode u procesu EU integracija, odnosno Crnoj Gori i Srbiji.

“Ako se demokratsko nazadovanje nastavi, gotovo sigurno će tamošnji lideri propustiti priliku da ostvare decenijski san građana. Oni će najvjerovatnije sami biti krivi za odloženo članstvo, a krivicu za to će prebaciti na Brisel”, smatra Cvijić. “Postoji ozbiljna zabrinutost da 2025. godina nije toliko daleko, a situacija je loša, ali je loša je zbog unutrašnjih okolnosti u ovim zemljama”, podvlači Cvijić.

Pročitano 335 puta

Napiši komentar

Molim upišite sva obavezna polja označena zvjezdicom (*).
Dozvoljena je uporaba HTML koda

Zadnje vijesti

Đavolji nos: Najopasnija vožnja vozom na svijetu

Đavolji nos: Najopasnija vožnja vozom na svijetu

Nariz del Diablo ili Đavolji nos ime je posebne željezničke...

Najstarije svetište u BiH, čudnovata ozdravljenja i legende

Najstarije svetište u BiH, čudnovata ozdravljenja i legende

Tisuće vjernika svake se godine okupi u Podmilačju, nadomak Jajca,...

Replike prastarih zdjela u abonosu

Replike prastarih zdjela u abonosu

Abonos je iznimno važan i u proučavanju klimatske prošlosti Zemlje...

Hrvatska Tišina sve tiša: Izumiru sela, nema djece, škole, trgovine

Hrvatska Tišina sve tiša: Izumiru sela, nema djece, škole, trgovine

Protekla su točno dva desetljeća od organiziranog prvog susreta posavskih...

Mlađi od 40 godina neće plaćati porez na nekretnine za svoj prvi stan

Mlađi od 40 godina neće plaćati porez na nekretnine za svoj prvi stan

O najnovijim odlukama Vlade Posavske županije govorili su premijer Đuro...

Problemi s komunalnim otpadom podjednako muče svih pet općina

Problemi s komunalnim otpadom podjednako muče svih pet općina

U Orašju je u organizaciji Misije OESS-a u Bosni i...

Izaslanstvo Bošnjaka iz Orašja u posjeti federalnom ministru S.Bukvareviću

Izaslanstvo Bošnjaka iz Orašja u posjeti federalnom ministru S.Bukvareviću

Federalni ministar za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata dr....

Najveće zanimanje učenika u Orašju za medicinare i elektrotehničare

Najveće zanimanje učenika u Orašju za medicinare i elektrotehničare

Prvi je dan upisa učenika u srednje škole u ŽP,...

Operacija VRS “Plamen” 5. svibnja 1995

Operacija VRS “Plamen” 5. svibnja 1995

Na današnji dan 5.5.1995. Srpska vojska Krajine i Vojska Republike...

1482.- 1875. - Život gori i od smrti

1482.- 1875. - Život gori i od smrti

„Položaj hercegovačkih katolika, posebno onih koji su živjeli na području...

Masoni u Srbiji: Ko su slobodni zidari i šta rade

Masoni u Srbiji: Ko su slobodni zidari i šta rade

Povodom 100 godina od osnivanja Velike lože Srba, Hrvata i...

UZNEMIRUJUĆE SCENE

UZNEMIRUJUĆE SCENE

Ono što ste do sada vidjeli u rijalitiju je ništa,...

Vrijeme