Ispiši ovu stranicu

Ozvaničen početak radova na drugoj dionici auto-puta na Koridoru 5c

U naselju Rudanka kod Doboja ozvaničen je početak radova na drugoj dionici auto-puta na Koridoru 5c na teritoriji Republike Srpske.

Ozvaničenju radova na petlji Kostajnica prisustvuju predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, ministar saobraćaja i veza Srpske Nedeljko Ćorić, predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija, ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara Vojin Mitrović, piše RTRS.

Prisutni su i predstavnici Delegacije EU u BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj, kao i direktor Autoputeva Srpske Dušan Topić i gradonačelnik Doboja Boris Јerinić.

Direktor preduzeća Autoputevi Republike Srpske Dušan Topić izjavio je da je danas u Doboju počela druga faza izgradnje Koridora 5c kroz Republiku Srpsku, dok će radovi u trećoj fazi početi sredinom sljedeće godine.

Direktorka Evropske banke za obnovu i razvoj u BiH Manuela Nesl rekla je je da je početak radova na drugoj dionici Koridora 5c kroz Republiku Srpsku i sam koridor pokazatelj napretka.

Gradonačelnik Doboja Boris Јerinić izjavio je da ova lokalna zajednica postaje čvorište auto-puteva po okončanju izgradnje Koridora 5c, što predstavlja razvojni potencijal za ovaj grad koji je saobraćajno čvorište Srpske i BiH.

Druga dionica auto-puta na koridoru 5C na pravcu od Kostajnice do Putnikovog brda, poznata kao "dobojska obilaznica", dužine je šest kilometara.

Rok za završetak radova je tri godine.

Riječ je o veoma zahtjevnoj dionici, na kojoj je planirana izgradnja dva tunela dužine oko dva kilometra - Putnikovo brdo jedan i Putnikovo brdo dva, izgradnja mosta preko rijeke Bosne dužine oko 330 metara, te vijadukta dužine oko 290 metara.

Predviđena je izgradnja i devet potpornih zidova ukupne dužine 2.200 metara.

Izvođač radova je firma Integral inženjering Laktaši, a radove nadzire IRD inženjering iz Rima.

Projekat je finansiran kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 150.000.000 evra, te sufinansiran grant sredstvima Evropske komisije putem Investicionog fonda za zapadni Balkan u iznosu od 38.768.800 evra.

Ove web stranice koriste kolačiće kako bi poboljšale Vaše korisničko iskustvo i vodile analitiku o posjećenosti.
Saznaj više...

U redu Izbriši kolačiće