JP Međunarodni Aerodrom Tuzla je osnovan od strane Skupštine Tuzlansko – Podrinjskog Kantona Zakonom o Osnivanju JP Međunarodnog Aerodroma Tuzla – Zračna Luka Dubrave 1998. godine.
Na osnovu Daytonskog mirovnog sporazuma i Memoranduma o Razumijevanju potpisanog između Vijeća Ministara BiH i mirovnih snaga IFOR – a, iste godine aerodrom je otvoren za civilni zračni promet i služio je kao zajednički vojno / civilni aerodrom.
U periodu od 10.10.1998 do 01.12.2006 godine, JP Međunarodni Aerodrom Tuzla je tri puta zatvaran za civilni zračni promet od strane međunarodnih vojnih mirovnih snaga koje su zračnu bazu Dubrave prioritetno koristile za vlastite zračne operacije. 01.12.2006 godine međunarodne mirovne vojne snage su u potpunosti napustile zračnu bazu Dubrave.
Nakon odlaska međunarodnih mirovnih vojnih snaga, aerodrom Tuzla je osigurao tehničke uslove za ispunjavanje ICAO (Međunarodna Organizacija za Civilnu Avijaciju) standarda i 05.06.2008. godine stekao privremeni Certifikat za Javnu Upotrebu aerodroma u međunarodnom zračnom prometu u trajanju od godinu dana.
Sticanjem ovog Certifikata aerodrom je otvoren za civilni zračni promet.
Provedbom inspekcijskog nadzora ovlaštenih institucija za civilnu avijaciju BiH, 05.06.2009. JP Međunarodni Aerodrom Tuzla je stekao Certifikat za javnu upotrebu u međunarodnom zračnom prometu na neograničeni period trajanja.
Historijat
Međunarodni aerodrom Tuzla je do rata u Bosni i Hercegovini bio najveći vojni aerodrom Ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrana SFRJ. Stavljen je pod kontrolu snaga Ujedinjenih naroda 1992. godine.
Od 1996. godina pa nadalje, postao je glavno čvorište za Snage stabilnosti. 1998. godine, Tuzlanski kanton pretvorio je Aerodrom Tuzla u civilni aerodrom.
Međunarodni aerodrom Tuzla je zvanično otvoren za civilni saobraćaj 10. oktobra 1998. godine. Od 2011. godine na Međunarodni aerodrom Tuzla slijeću avioni niskobudžetne mađarske aviokompanije Wizz Air.
U junu 2015. godine niskobudžetni operater Wizz Air je otvorio svoju bazu na Međunarodnom aerodromu Tuzla i stacionirao jedan Airbus A320. Time je broj destinacija Wizz Air-a iz Tuzle porastao na devet, a broj sedmičnih polijetanja na 22 u toku ljetnog reda vožnje.
Zgrada putničkog terminala, izgrađena 1998. godine, pruža kapacitet od 350 putnika po satu. Vlada Tuzlanskog kantona je u decembru 2015. godine budžetom za 2016. godinu namjenila oko 2 miliona KM za rekonstrukciju i proširenje postojećeg putničkog terminala i izgradnju manjeg teretnog terminala sa skladištima i hladnjačama. Pored toga, Vlada je namjenila blizu 500 hiljada KM za izgradnju sistema prilazne rasvjete (ALS).
Međunarodni aerodrom Tuzla posjeduje jednu asfaltiranu pistu (broj: 09/27) dužine 2485 metara i širine 45 metara. Aerodrom posjeduje 6 rulnica (A,B,C,D,E i F), od kojih se rulnica F proteže paralelno sa glavnom pistom.
Postoje tri parking pozicije za avione, od kojih su dvije u funkciji. Parking pozicije su dimenzija 116 m x 106 m, za putničke i teretne avione. Aerodrom je sposoban prihvatiti avione svih vrsta, namjena i veličina, pa je tako moguć prihvat dva Airbus 320 ili Boeing 737 aviona istovremeno.
Također je moguć prihvat dva aviona Airbus 330 na dvije spojene parking pozicije, ili prihvat jednog Antonov AN-124 Ruslan ili Boeing 747 cargo aviona. U blizini samog putničkog terminala je i prostor za prihvat 31 helikoptera tipa Bell UH-1 ili sličnih helikoptera.