Za koga je točno radila hrvatska trojka, a kako se neslužbeno doznaje, radi se o Zoltanu K. (42), Marku M. B. (27) i Filipu S. (24), koji su uhićeni na Kanarima u međunarodnoj policijskoj akciji Falkuša, probat će se utvrditi istragom. MUP tvrdi da su oni bili samo jedna od kriminalnih ćelija balkanskog kartela, čiji je glavni posao nabava i transport velikih količina droge, uglavnom kokaina, iz neke od zemlja Južne Amerike u Europu. Riječ je o tonama droge koja dobro uhodanim krijumčarskim rutama dolazi do svog krajnjeg ishodišta.
Milijunska zarada
Zarada na takvim pošiljkama droge mjeri se u desecima, pa i stotinama milijuna eura. Stoga ne čudi da se uvijek nađu ljudi koji su spremni riskirati odlazak u višegodišnji zatvor, a ponekad i život, radi brze i velike zarade. Riječ je o dobro organiziranom poslu u kojem sudjeluje više osoba, od onih koji drogu naručuju direktno od južnoameričkih kartela, preko onih koji te pošiljke plaćaju, pa sve do onih koji u transportu droge sudjeluju.
Iako je zapljena tone kokaina vrijednog 40 milijuna eura, na jedrilici koja je plovila pod hrvatskom zastavom, nesumnjivo velik uspjeh, kako MUP-a tako i DEA-e te policija ostalih zemalja koje su u akciji sudjelovale, pravo je pitanje, kao i uvijek, u ovakvim situacijama: koliko je pošiljki kokaina, prije ove otkrivene, uspjelo izbjeći policijske zamke? Jer u poslu u kojem se vrte stotine milijuna eura, gubitak tone kokaina je kalkulirani poslovni rizik, koliko god to nekome čudno zvučalo. Karteli već odavno nisu samo nasilne kriminalne organizacije, već sve više sliče na prave korporacije, a novac zarađen na trgovini drogom pere se kroz legalne poslove, kao što su građevina i trgovina nekretninama. Dio novca zarađenog na trgovini drogom koristi se i za potplaćivanje korumpiranih policajaca, carinika pa i političara.
Trojica uhićenih Hrvata samo su mali kotačić te velike priče, a uhićeni su, kako obično biva, nakon višemjesečne policijske akcije. Kada se policijski jezik prevede na normalni, to znači da su ih što naša, što strane policije dulje vrijeme tajno pratile i prisluškivale. Na policijski radar došli su nakon indicija da bi mogli biti povezani s onim što je MUP nazvao balkanskim kartelom, fluktuirajućom kriminalnom organizacijom koju čine kriminalci iz zemlja bivše Jugoslavije.
Balkanske kriminalne skupine na radaru su DEA-e, američke agencije za borbu protiv droga, već dulje vrijeme. Točnije, od akcije kodnog naziva Balkanski ratnik koju je DEA pokrenula prije više od 10 godina. Primarni cilj tada joj je bio dokopati se Darka Šarića, neprijepornog narkobosa, koji se godinama neometano bavio uvozom tona kokaina iz Južne Amerike u Europu. Drogu je nabavljao u velikim količinama direktno od južnoameričkih kartela, a zarada mu je bila takva da se sumnja da je tijekom godina svog “poslovanja” ulažući u nekretnine u Srbiji i Crnoj Gori oprao najmanje četiri milijarde eura. Za Šarića je sve dobro išlo do 2009. kada je u Urugvaju uhićen Hrvat Anastazije Martinčić. Uhićen je na jedrilici na kojoj je bilo oko dvije tone kokaina, a istražujući tko je pošiljku droge naručio i platio, DEA je došla do Šarića. Lov na njega potrajao je do 2014. kada je uhićen te izručen Srbiji gdje je naknadno osuđen u više sudskih postupaka zbog krijumčarenje droge i pranja novca.
Raskomadan i dekapitiran
Šarićevi problemi s DEA-om rezultirali su krvavim obračunima na narkosceni u svima zemljama bivše Jugoslavije. U tim obračunima ubijeno je 30-ak ljudi, a među njima su bili Cvetko Simić, čije je raskomadano i dekapitirano tijelo nađeno u zagrebačkom jezeru Jarun u ožujku 2010., te Tripo Penović koji je ubijen dvije godine ranije u Maksimiru. Njihovi ubojice nisu nađeni, a policija je nakon Penovićeva ubojstva otkrila da su preko njegovog računa prošli deseci milijuna eura za koje se sumnjalo da potječu od trgovine drogom.
Nakon Šarićeva uhićenja ostaci njegove kriminalne organizacije su se pregrupirali, a to je, pogotovo u Crnoj Gori, iz koje je Šarić porijeklom, rezultiralo novim mafijaškim ratovima koji su se iz Crne Gore prelili i na ulice europskih gradova. I u tim je okršajima do sada ubijeno 30- ak ljudi, no uz sve to krvoproliće kriminalci su stigli i poslovati, pa se na međunarodnoj kriminalnoj sceni iskristaliziralo nešto što europske policije, MUP i DEA sada zovu balkanskim kartelom. Koliko taj kartel ima članova te tko ga vodi, nešto je što će policija vjerojatno teško doznati. Jer uhićeni hrvatski trojac vjerojatno takvih saznanja nema, a u slaganju mozaika ove kriminalne priče policiji možda mogu pomoći tajno snimljeni razgovori kojih je nesumnjivo u proteklih osam mjeseci, koliko je akcija trajala, bilo podosta.