"Ovaj razmazan kakav smo ispostili na vrlo neuobičajen način je jedan jedan od 'priloga' općem haosu u kojem se naš svijet nalazi. Imam podosta godina, ali ovakav ramazan ne pamtnim, da se nije moglo ići u džamije i to je naravno u velikoj mjeri pokvarilo mnogim ljudima ugođaj i ljepotu ramazana čiji smisao je, u ostalom i u druženju, ne samo porodičnom već i džematskom", kazao je akademik Duraković za N1.
Kako je kazao, korona virus je proizveo nekoliko paradoksalnih situacija i na lokalnom i na globalnom nivou.
"Prije svega, on je imao i neke 'pozitivne' afekte. Uslovno govorim riječ pozitivno jer je prislio mnoge porodice, mnoge ljude koji nisu nalazili vremena da budu zajedno, da se druže, da se ovom prilikom druže, da budu više zajedno nego što je uobičajeno i da istovremeno preispituju kvalitet uzajamnih odnosa. Tako smo imali slučajeve da su porodice bile bliže nego svih prethodnih godina. Drugo, korona virus je po mom dubokom uvjerenju i na osnovu onoga što sam ja pratio, istakao jednu negativnu osobinu društava, većine zapadnih društava, jer se pokazalo kako su neka društva za koja smo smatrali da su vrlo uređena i humana zapravo pokazala visoko stepen nehumansoti prema određenoj populaciji, starim ljudima, prema kojima nisu pokazali brigu", naveo je Duraković u razgovoru sa Merimom Prguda.
Poručio je da moderna zapadna društva profit postavljaju kao svoje božanstvo, a stara populacija je neproduktivna i ona je uglavnom teret za ta društva.
"Mi navodno živimo u svijetu totalne globalizacije, ako mogu tu sintagmu upotrijebiti. Međutim, pandemija je pokazala koliko je čovjek ranjiv, koliko je globalizacija ranjiva, kako jedan virus nanometrske veličine može poremetiti sve naše vrijednosti i onda nasuprot globalizaciji mi smo počeli kao društva da se fragmentiramo. Granice su zatvarane u EU i svijetu, pa su onda zatvrane granice u nekim regijama, gradovima, kvartovima sve do toga da su stariji ljudi zatvarani u svoje solitere u svojih nekoliko kvadrata. Pandemija je pokazala koliko smo kao društvo ranjivi i da nemamo nikakovg osnova da budemo tako arogantni i samouvjereni. Kao društvo moramo mnogo ulagati u nauku. Nije normalno da jedan pjevač, cijenim tu profesiju, zaradi za jednu novogodišnju noć onoliko koliko univerzitetski profesor ili istraživač zaradi za polovonu radnog vijeka. Ili fudbaleri. Moramo nakon ovoga izvuči pouku da ispitamo sistem vrijednosti".
Kako je kazao, svijet će biti mnogo siromašniji nakon ove panedmije.
"Mislim da je svjetska ekonomija jako uzdrmana. Ne očekujem neke značajne promjene u smislu da će ljudi, oni koji bi trebali, doći do pameti i postaviti novi sistem vrijednsoti na novi način. Profit je beskrajno samoživ, beskrajno sebičan i on će i dalje ići ka tome da smanjuje svjetsku populaciju i da se bogatstvo i novac koncentriraju u rukama relativno malog broja ljudi. Svijet neće, po mom uvjerenju izgledati bolje. Iz toga moramo izvući pouke".
Govoreći o situaciji u Bosni i Hercegovini, Duraković je kazao da se stvari kompliciraju, radikaliziraju...
"Naši političari u BiH nisu samosvjesni, kojima nije u interesu u osnovi napredak društva i zajednice nego im je u interesu lični profit i status. Da bi u tome uspjeli, oni naprosto moraju proizvoditi krize. Stalno prozivode krize a ne rješenja i to je veliki probem. Naša javnost je nedovoljno kritična prema takvim gestama, potezima, strategijama naših političara. Najveći problem je što nemamo efikasno pravosuđe koje bi sankcioniralo te lopovske, mafijaške poteze naših političkih elita", kazao je, te dodao:
"Gospodin visoki predstavnik ima obavezu po svojoj poziciji da intervenira u ovakvim situacijama, a on je godinama već samo jedan velik kameni spavač, neka mi ne bude zamjereno zbog ovoga".
Izvor: nap.ba