Dolazim u trgovinu, gledam, nema kvasca. Vratim se ja za dva dana, opet isto. Čitam, ljudi javljaju da ga nema i drugdje ili brzo 'plane'. Zar smo ostali bez kvasca?, pita čitatelj koji je nekoliko puta u svom kvartovskom dućanu u Zagrebu htio kupit kvasac.
I nije ga da nema, nego ga mnogi mahnito kupuju i panično stvaraju zalihe, potražnja je eksplodirala toliko da je Konzum čak ograničio da svaki kupac smije kupiti najviše deset komada svježeg ili suhog kvasca.
Obavijest su objavili na Facebooku, a onda su zaredali komentari da ga u Grižanima nema već dva tjedna, da ga nema ni u Belom Manastiru, u Sisku, u Zagrebu u nekim trgovinama...
Iz Konzuma su uskoro odgovorili svojim kupcima da je kvasac stigao u skladište i da će ga uskoro biti u svim trgovinama.
Na početku epidemije kvasac je bio među prvim proizvodima kojeg je nestalo u Italiji, a kod nas se on zapravo više ni ne proizvodi.
Iz tvrtke Kvasac, koja je nekad bila dio Plivine proizvodnje, legendarni Di-Go i njegove kockice već dvije godine nisu hrvatski. Tvrtka koja je u bivšoj Jugoslaviji proizvodila čak 27 posto kvasca za čitavu bivšu zemlju, sada je samo centar pa prepakiravanje stranog kvasca.
U njihovoj tvornici u Prigorju Brdovečkom kraj Zaprešića trenutačno rade tri puta više nego inače zbog ogromne potražnje I potvrđuju:
"Ima ga dovoljno, ali neodgovorni kupci u paničnoj kupovini zbog straha od korona virusa uzimaju sve s polica".
- Potražnja za kvascem je tri puta veća nego inače, radimo u tri smjene ali se nadamo skorom zatišju jer su ljudi pokupovali zalihe. Radimo maksimalnim kapacitetom, više od toga ne možemo - rekao nam je Martin Halusek, direktor Lesaffre Adriatica, francuskog proizvođača koji je kupio naš Kvasac.
Dnevno prepakiraju tonu kvasca u pakiranju od sedam grama i potom šalju u nekoliko zemalja regije. Samo za Hrvatsku, u normalnim okolnostima plasiraju od 30 do 40 tona na godinu.
Njihov kvasac dolazi uglavnom iz Mađarske, gdje se izmjestila naša proizvodnja, te iz Češke. Podacima Hrvatske gospodarske komore kvasac uvozimo iz čak 15 zemalja, najviše iz Turske, Njemačke i Francuske.
Za sada nema obustave uvoza, ali je očito da na tržištu vlada napetost je kupci javljaju da nisu našli kvasca u svojim trgovinama. Pitali smo Haluseka je li ovo prilika da se obnovi proizvodnja u Hrvatskoj i je li to uopće moguće. Odgovara - vrlo teško.
Nekad je Plivin Kvasac pokrivao 27 posto jugoslavenskog tržišta. Prije dvije godine ta je proizvodnja zatvorena i sada samo prepakiravaju uvozni
- Nisam čovjek odluke, ali to je gotovo nemoguće jer za to treba sirovina, a to je melasa šećerne repe koja se kao sirovina kupuje jednom godišnje. Realno, u normalnim okolnostima proizvodnja kruha pada za dva posto godišnje u razvijenom svijetu. U tim zemljama mijenjaju se prehrambene navike pa ljudi jedu sve manje kruha, a u Kini ga uopće ne jedu. Kriza će proći, doći ćemo u normalu i naša mala proizvodnja ne bi imala financijskog smisla - rekao je Halusek.
Kaže, da bi se kvasac proizvodio, trebaju se poštivati vrlo rigorozni zahtjevi za obradu otpadnih voda, to košta i to je skupo, a s proizvodnjom koja bi bila u Kvascu, to ne bi bio isplativ posao.
Kvasac je s gašenjem proizvodnje od prije dvije godine smanji broj radnika s oko 150 na današnjih 90-ak. Sada se otamo kvasac prepakirava I dalje šalje u zemlje regije - BiH, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Kosove te Makedoniju.
Tako je ova nekad naša tvrtka s tradicijom dužom od 140 godine u posljednje dvije godine postala glavno logističko mjesto za slanje uvoznog kvasca dalje u regiju.
A prema podacima HGK, lani smo uvezli 427 tone suhog pekarskog kvasca vrijednosti 1,03 milijuna eura, kao i 10.996 tona ostalog pekarskog kvasca u vrijednosti od 6,4 milijuna eura.
A isti francuski Lesaffre, koji je kupio nekadašnji Plivin Kvasac, kupio je i Podravkine pogone kvasca te ih potom također zatvorio. Radi se inače o globalnoj kompaniji koja je s kvascem i fermentiranim proizvodima prisutna u 50-ak zemalja.
I dok se na internetu šire recepti kako proizvesti vlastiti kvasac, dotle u Sladorani u Županji koriste ovu krizu za ponovnu obnovu jedne druge proizvodnje za koju im je opet potreban – kvasac.
Obnova proizvodnje čini se kao mudar potez s obzirom na to da su mnoge zemlje zabranile izvoz pojedinih strateških proizvoda, pa tako i alkohola, kojeg kronično nedostaje i kod nas, te kvasca za kojim je i kod nas nastupila manja nestašica.
Sladorana pokreće proizvodnju alkohola, za koju treba kvasac koji potiče fermentaciju melase
Predsjednik uprave Vira, Željko Zadro, u čijem je sastavu i Sladorana, potvrdio je da oživljavaju proizvodnju alkohola i da će detalje reći kad isporuče prvu dostavu.
Nekad je otamo svaki dan izlazilo 25.000 litara etilnog alkohola koji se radi iz melase koja nastaje kao nusproizvod pri dobivanju šećera iz šećerne repe.
Kvasac je potreban za vrenje melase pri čemu nastaje alkohol. No tu su proizvodnju u Sladorani zatvorili prije nekoliko godina.
Nasreću, piše Poslovni dnevnik, sačuvali su strojeve koje sad oživljavaju i najveći će im biti napor pronaći ljude, od kojih su neki već otišli u mirovinu, koji su nekad radili na proizvodnji alkohola.
Sladorana je pronašla partnera iz okolice Zagreba koji će ih opskrbljivati kvascem. Zadro je najavio da će alkohol ići u bolnice.