Pismo Hrvatske biskupske konferencije upućeno potkraj prošle godine na adresu Srpske pravoslavne crkve i patrijarha Irineja, a objavljeno u javnosti tek prije četiri dana, i prve reakcije SPC-a na njega još su jednom pokazali koliko su veliki prijepori između dviju crkvi.
Glasnogovornik SPC-a episkop bački Irinej u odgovoru za Večernji list jučer je najavio da će se u dogledno vrijeme o pismu HBK oglasiti Sveti arhijerejski sinod SPC-a. Naveo je da je Sinod pismo HBK dobio u formi službenog akta jedne institucije, ali i uoči početka velikih praznika u SPC-u te da stoga dosad nije bilo moguće, a ni potrebno, hitno odgovoriti na njega. U SPC-u dodaju da treba imati u vidu i činjenicu da se takvi službeni dopisi pripremaju mjesecima te da se i odgovor na njih mora pripremiti pažljivo i uz prikupljanje neophodnog materijala.
“Gdje žive Srbi, to je Srbija”
“Episkop bački se nikada nije bavio hrvatskim biskupima pojedinačno niti HBK-om u cjelini ili nekim drugim biskupima u Srbiji, osim kada je bio prisiljen da u službi glasnogovornika SPC-a odgovara na napade nemalog broja biskupa iz Hrvatske. Uostalom, neka ista gospoda dokažu i pokažu da nema ustaški nastrojenih biskupa u HBK! Sudeći prema njihovim izjavama u hrvatskoj javnosti, lako se može zaključiti da oni nisu manjina u sklopu svoje Crkve u Hrvatskoj”, stoji u oštrom odgovoru episkopa Irineja.
Dodao je i da smatra “civilizacijski neprihvatljivim praksu da se službena prepiska iznosi u javnost, ali kako je HBK odlučio postupiti drukčije, i odgovor Svetoga sinoda bit će javni, tako da će mediji imati mogućnost objaviti i odgovor SPC-a na nedolične insinuacije i klevete gospode hrvatskih biskupa”. U odgovoru episkopa Irineja ne navodi se kada bi se mogao održati Sveti arhijerejski sinod SPC-a, ali se, prema nekim neslužbenim informacijama, spominje 19. veljače.
Podsjećamo da je HBK još 18. studenoga prošle godine uputio opširno pismo SPC-u u kojem ukazuje na niz spornih izjava vrha SPC-a predvođenih patrijarhom Irinejom. Spomenut je rad mješovite komisije o Alojziju Stepincu, ali i poruke iz propovijedi patrijarha Irineja kao i niz njegovih izjava. Između ostaloga ukazali su i na njegovu tvrdnju po kojoj u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj ne postoji gotovo nikakvo dobro nego samo zlo, da HBK šuti o mnogim događajima kao i da je Domovinski rat mogla spriječiti upravo Katolička crkva u Hrvatskoj. Podsjetili su i na patrijarhovu izjavu da “gdje god žive Srbi, to je Srbija, bilo u Srbiji, bilo u Bosni, bilo u Vojvodini, bilo u Crnoj Gori i drugim mjestima” napominjući da one ne pridonose miru i razumijevanju.
Alojzije Stepinac povod
Komentirajući pismo HBK, crkveni analitičar iz Srbije Miroslav Keveždi rekao je da nema dubljeg razumijevanja zašto se sada otvaraju nekakva pitanja, ali i da se kao jedan od razloga vidi kanonizacija Alojzija Stepinca. I njemu je čudno zašto je pismo HBK objavljeno javno.
– SPC i HBK moraju razgovarati i u kršćanskom duhu i tako zatvoriti niz otvorenih pitanja koja opterećuju te odnose. Bilo bi jako značajno kada bi ta komunikacija tekla u kršćanskom duhu, a ne u duhu nacionalnih crkava – rekao je Keveždi i dodao da je patrijarh SPC-a Irinej tvrđi i nacionalno orijentiraniji nego što je bio njegov prethodnik patrijarh Pavle.
Politički analitičar iz Srbije Žarko Korać smatra da pismo HBK neće pridonijeti boljim odnosima između dviju crkvi te dodao da su oni i sada hladni, udaljeni i jedva korektni.
Irinej Stepinca nazvao ustaškim vikarom
Patrijarh Irinej (89) ustoličen je 2010. godine te je tako postao 45. poglavar SPC-a. Na obljetnicu Milanskog edikta zalagao se za dolazak pape Franje u Niš, ali je na Svetom sinodu preglasan. Od prvoga dana oštro se protivi kanonizaciji Alojzija Stepinca kojega je nazvao “ustaškim vikarom”. Zalažući se protiv njegove kanonizacije, u dva je navrata pisao i papi Franji. Govoreći o stradanju Srba tijekom 2. svjetskog rata, rekao je da je Hrvatska jedina imala logore za djecu te da je u njima ubijeno više od 50.000 djece.