13 Prosinac 2018
Windows Media Player Winamp Real Player QuickTime

Slow Food i brzi život: Seljak čuva proizvod od zaborava

Sir i kajmak iz mijeha, sir škripavac, grah poljak, kukuruz stodanjak, boranija roga, neki su od starih i pomalo zaboravljenih autentičnih proizvoda hercegovačkog kraja koji opstaju zahvaljujući jakim naporima pojedinaca.

Proizvođači hrane koji su ostali odani gotovo iščezlim proizvodima ovog kraja, okupljeni su oko slow food koncepta, koji podrazumijeva očuvanje lokalnog i tradicionalnog, a sve to u kontrastu sa brzim životom koji nas okružuje. 

Na području Trebinja oko 30 malih proizvođača je dio Slow Food pokreta. Nastao je 80-ih godina u Italiji, sa idejom odbrane regionalnih tradicija, dobre hrane, gastronomskog zadovoljstva i sporog načina života, a danas uključuje milione ljudi iz 160 država svijeta. 

Ogranak organizacije Slow Food u Trebinju u posljednje vrijeme vrlo aktivno promoviše autohtone proizvode tog područja. Osim što učestvuju na lokalnim i međunarodnim sajmovima, predsjednica organizacije Gordana Radovanović kaže da su česti gosti televizijskih i radio emisija o hrani, a sarađuju i sa stranim medijima.

- Često se desi da se novinari angažuju lično kako bi promovisali male proizvođače lokalnih proizvoda. Tako će uskoro u britanskoj Nacionalnoj geografiji biti objavljen članak o porodici Brkan koja se bavi proizvodnjom kravljeg sira škripavca i sirca, istog tog sira koji odleži određeni period. Kvalitet sira i priča te porodice, koja nije bila nimalo jednostavna u periodu nakon rata, privukla je Malou Herkes, inače nekadašnju članicu marketing tima Jamie Olivera. Lično se angažovala da pomogne ovoj porodici – priča za eKapiju predsjednica organizacije Slow Food Trebinje. 

Kako dalje navodi, Herkes je napisala priču koju su pratile fotografije Babs Perkins, američke fotografkinje koja već godinama posjećuje Balkan, i koja je već nakon prvog dolaska u Trebinje "postala prijatelj i stalni promoter Slow Food organizacije". 

– Perkins u Americi organizuje izložbe fotografija naših proizvoda i proizvođača uz priče i diskusije o Hercegovini, o ljudima koji su i dalje odani i ponosni na svoje stare tehnike proizvodnje hrane, što nije tako uobičajeno u Americi. Svaka promocija i pomoć valorizaciji proizvoda kojima prijeti nestanak doprinosi našem glavnom cilju. S obzirom na to da smo i dalje neformalna organizacija, čiji je rad zasnovan na volonterskom radu, moramo biti zadovoljni i brojem i raznolikošću aktivnosti koje posljednjih godina organizujemo – kaže Radovanović. 

Kukuruz stodanjak

Ogranak Slow Food organizacije u Trebinju formiran je u maju 2009. godine. Predsjednica ove zajednice kaže da su svojim entuzijazmom uz bogate autohtone proizvode Hercegovine odmah privukli pažnju Italijana. 

- Imali smo sreću da nas odmah na početku posjete predsjednik Slow Food Fondacije za biodiverzitet Piero Sardo i koordinator tek uspostavljenog tijela podrške za zemlje Balkana Michele Rumiz. Nakon prve posjete dali su nam zeleno svjetlo za formiranje Conviviuma – lokalne Slow Food zajednice hrane. 

Sva dobrobit seoskog čovjeka 

Radovanović ističe da su sve ove godine uporno skretali pažnju na problem gubitka starih sorti i proizvoda, što smatra uspjehom zajednice. 

- Zahvaljujući našim aktivnostima skrenuli smo pažnju svima, a najviše malim proizvođačima da se vrate sa "krivog" puta proizvodnje stranih sorti i da se vrate domaćim, potisnutim sortama kao što su grah poljak, paradajz jabučar, boranija roga. Svaki dan se na našoj pijaci mogu vidjeti novi, a stari proizvodi i sorte. Takođe, u kontaktu sa našim simpatizerima i pratiocima na lokalnom nivou i nivou BiH, shvatili smo da nas vide kao neku svijetlu, pozitivnu tačku, kao grupu entuzijasta koji rade nešto za opštu korist, a u saradnji sa i u korist jedne marginalizovane grupe ljudi – seljaka. 

Osim pojedinačnih aktivnosti i uspjeha koje su postigli, Radovanović kaže da je najveći uspjeh uticaj na to da se promijeni pojam i metod poljoprivredne proizvodnje. 

- Konstantno skrećemo pažnju na pozitivnu ulogu koju mali proizvođači imaju sada i koju će imati u budućnosti. 

Slow Food zajednica u Trebinju broji nešto više od 30 članova, uglavnom malih proizvođača. Promovišu sve hercegovačke proizvode, a naročito one na slow food listi kvalitetnih lokalnih i ugroženih proizvoda - sir iz mijeha, kajmak iz mijeha, mladi trebinjski sir škripavac, grah poljak, kukuruz stodanjak, hercegovački med, suve smokve, trebinjska boranija roga, trebinjski paradajz jabučar i gatačko goveče.

Kako je primarni cilj Slow Food-a da zaštiti domaći biodiverzitet hrane, ova organizacija preko alatke Riznica ukusa prikuplja podatke o ugroženim kvalitetnim prehrambenim proizvodima. Riznica je, pojašnjava Radovanović, kreirana da ukaže na postojanje takvih proizvoda, skrene pažnju na opasnost od njihovog nestanka i da pozove sve da preduzmu mjere zaštite. 

Sir iz mijeha

- Katalog Riznica ukusa nije jedini projekat-alatka za promociju i očuvanje lokalnog biodiverziteta hrane. Ukoliko postoji grupa proizvođača koja je spremna da se organizuje i radi kroz projekat u cilju valorizacije proizvoda, pokreće se projekat Presidio. Presidio je unutar slow food svijeta oznaka kvaliteta i oznaka koja signalizira da onaj ko kupuje taj proizvod doprinosi spašavanju dijela neke lokalne kulture. U Italiji i Švajcarskoj je priznata ta oznaka kvaliteta od strane zvaničnih tijela za sertifikaciju, što znači i da slow food zajednice iz naših područja mogu da idu u tom pravcu, da zagovaraju presidio oznaku kvaliteta proizvoda – kaže naša sagovornica. 

Čulima stranaca 

A šta je ono što strance najprije veže za Trebinje, kada je riječ o autohtonim proizvodima. 

- Sirevi, grah poljak i trebinjska pijaca. Sir i kajmak iz mijeha, jer spada u sireve sa "karakterom", specifičnog, kvalitetnog ukusa proizveden od nepasterizovanog mlijeka na neuobičajen način - sazrijeva u mijehu ovce. Kada vide ove proizvode na pijaci, ljubitelji i poznavaoci dobrih sireva kao što su Francuzi i Italijani, odmah se zainteresuju i žele da okuse. Ocjene su odlične - ističe Radovanović.

Grah poljak, dodaje Radovanović, privlači izgledom, jer ne liči ni na jednu drugu mahunarku. Nejednakih je boja, sličan sitnom morskom šljunku. 

- A ako imaju sreće da probaju čorbu od graha poljaka koju naprave domaćice iz Petrovog polja još više se zainteresuju i kupuju ga direktno od malih proizvođača. A pijacu kao što je trebinjska, smještena u lijepom ambijentu u centru grada, sa raznolikošću proizvoda i velikim brojem malih proizvođača, u mnogim razvijenim zemljama više i nemaju. Doživljaj kupovine na subotnji pijačni dan u Trebinju je jedan kulturološki lokalni fenomen o kojem turisti poslije pričaju, pišu i koji pamte kao jednu od najupečatljivijih slika sa putovanja. 

Slow Food organizacija u Trebinju planira da u narednom periodu još kvalitetnije radi na mapiranju lokalnih proizvoda, njihovom "spašavanju, promociji i valorizaciji". Jedan od tih koraka je organizacione prirode. 

- Plan je da iz neformalne grupe građana pređemo u pravno registrovani ogranak Slow Food-a i formiramo tijela koja svaka Slow Food organizacija u svijetu ima. Osim toga, imamo sreću da se nalazimo u turistički dobro pozicioniranom i atraktivnom području tako da je promocija i valorizacija ovih proizvoda moguća kroz turizam. 

Radovanović dodaje da su ove godine u saradnji sa Italijanima ugostili više grupa turista, a imali su i posjetu studenata prestižnog Slow Food gastronomskog Univerziteta iz Polenza, kako bi se upoznali sa najtipičnijim proizvodima ovog kraja.

- Takođe, u skladu sa ciljevima na polju razvoja ruralnog i gastronomskog turizma, planiramo da u saradnji sa Slow Food International i Gradom Trebinjem u skoroj budućnosti implementiramo projekat Slow Food Travel.

Regionalni Slow Food događaj? 

Ove godine tradicionalno su učestvovali na dva velika Slow Food događaja - Slow Food Terra Madre Balkan i Slow Food Terra Madre Torino. Radovanović dodaje da imaju u planu organizaciju jednog takvog događaja na regionalnom nivou, kao i da se radi na pokretanju jednog novog presidio proizvoda. 

- Mislim da je najveća vrijednost ovih sajmova spoznaja malih proizvođača da nisu sami u svojoj namjeri očuvanja starih i zaboravljenih proizvoda. Slow Food ih sluša, razumije njihove probleme, okuplja i pomaže kroz svoje projekte. Daje im platofrmu da zajedno razmjenjuju iskustva i ideje, dogovaraju uzajamne posjete. Tako je naš mladi proizvođač hercegovačkog meda Teofil Okiljević, učesnik posljednjih susreta Terra Madre u Torinu, razmijenio iskustva sa proizvođačima meda iz Afrike i vratio se oduševljen i obogaćen novim saznanjima koja je odmah primijenio u svom pčelinjaku – priča Radovanović. 

Izvor: ekapija.com

Pročitano 28 puta

Napiši komentar

Molim upišite sva obavezna polja označena zvjezdicom (*).
Dozvoljena je uporaba HTML koda

Zadnje vijesti

Apokaliptični prizori: Snažne oluje i veliki požari haraju Australijom

Apokaliptični prizori: Snažne oluje i veliki požari haraju Australijom

Na udaru su se našli i poslovni neboderi, sa kojih...

Porast broja zaraženih HIV-om u Evropi: BiH među zemljama sa najmanje slučajeva

Porast broja zaraženih HIV-om u Evropi: BiH među zemljama sa najmanje slučajeva

Podaci pokazuju da su muškarci mnogo više izloženi riziku

Ante Marković otkrio šta je rekao Aliji Izetbegoviću pred početak rata

Ante Marković otkrio šta je rekao Aliji Izetbegoviću pred početak rata

Ante Marković je - za one koji ne pamte bivšu...

Otežano odvijanje saobraćaja, ugažen snijeg u višim predjelima

Otežano odvijanje saobraćaja, ugažen snijeg u višim predjelima

Svi putevi u Republici Srpskoj su prohodni, ali se saobraćaj...

Snijeg u većem dijelu BiH: Narednih dana temperature i do minus 12 stepeni

Snijeg u većem dijelu BiH: Narednih dana temperature i do minus 12 stepeni

Pretežno oblačno i maglovito vrijeme očekuje se i u petak...

Jača antisemitizam u Evropi, dio anketiranih krivi Jevreje za ratove

Jača antisemitizam u Evropi, dio anketiranih krivi Jevreje za ratove

Više od četvrtine ispitanih Evropljana smatra da Jevreji imaju preveliki...

Vodostaj Save od nedjelje porastao za tri i po metra

Vodostaj Save od nedjelje porastao za tri i po metra

Obilne padavine tokom nedjelje prouzrokovale su nagli porast rijeke Save.

Smanjen nagib Krivog tornja u Pisi

Smanjen nagib Krivog tornja u Pisi

Čuveni krivi toranj u Pizi ispravljen je za pola stepena...

Šta sve može kamilica: Najstariji lijek narodne medicine

Šta sve može kamilica: Najstariji lijek narodne medicine

Kamilica svima je dobro poznata biljka za koju se može...

Roditelji na radno mjesto mogu povesti djecu

Roditelji na radno mjesto mogu povesti djecu

Finske vlasti su pokrenule projekt koji će omogućiti usposlenicima da...

ZA SVE PUŠAČE

ZA SVE PUŠAČE

Ovaj prirodni lijek će vam pomoći da OSTAVITE PUŠENJE ZAUVIJEK

Muškarac tražio da se sahrani sa novcem kako bi podmitio Boga na Sudnji dan

Muškarac tražio da se sahrani sa novcem kako bi podmitio Boga na Sudnji dan

Pedesetdvogodišnji Charles Obong iz Ugande je tražio od supruge da...