15 Listopad 2018
Windows Media Player Winamp Real Player QuickTime

Nalazi rekordne primjerke tartufa: Lokaciju nije lako naći, ali kad nađeš tu je vječno

Zoran Davidović (49) iz Bronzanog Majdana kod Banjaluke već devet godina bavi se potragom za tartufima, najcjenjenijim i najskupocjenijim jestivim gljivama, a prije mjesec dana pronašao je rekordni primjerak – crni ljetnji tartuf od 514 grama.

“Vidim po internetu ni u Italiji, ni na Balkanu niko nije našao veći od 300 do 400 grama maksimalno. U prirodi je teško naći tako veliki tartuf jer on pusti miris i sve ga živo u šumi jede”, rekao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Zoran Davidović.

Prilikom posjete ekipe AA pokazao je druge, manje primjerke ove vrste tartufa, od kojih je navjeći imao 300 grama. Inače, crni ljetnji tartufi smatraju se najjeftinijim pošto gram ovih gljiva na svjetskim sajmovima obično košta jedan euro. Za razliku od ove vrste, bijeli tartufi, kada su svježi prodaju se za sedam eura za gram.

Ipak, Davidović nije zainteresovan za prodaju svježih tartufa. Ideja mu je da osnuje udruženje, pa da organizuje preradu ovih gljiva odnosno proizvodnju tartufata – proizvoda od tartufa.

– Potraga za tartufima uz pomoć specijalno obučenih pasa-

“Glavni cilj mi je napraviti udruženje, da nas ima više, da možemo zaštiti prirodu i tartufe, puno se stabala isječe, uništi se puno, a to je bogatstvo”, rekao je Davidović i dodao da se vrijednost stabala zaraženih micelijumom tartufa poredi sa vrijednošću dijamanata.

Ovim hobijem počeo se baviti nakon što je od prijatelja iz Italije prvi put čuo za ove gljive i kako se pronalaze, nakon čega se posvetio istraživanje literature na talijanskom jeziku obzirom da su u toj zemlji tartufi posebno cijenjeni.

“Volim prirodu, volim lov i godinama sam se bavio lovom, ali kada sam upoznao ovo napustio sam lov”, ispričao je Davidović.

Imao je osjećaj da se tartufi mogu pronaći i u Bosni i Hercegovini, nakon čega je kupio štene od dva mjeseca i malo po malo, iz godine u godinu sve mu bolje ide. Nije imao namjeru da se bavi i dresurom pasa za traženje tartufa, ali nakon što je dobio kuju, a kasnije i mlade odlučio je da naparavi grupu za kasnije osnivanje udruženja.

Ekipi AA na terenu je pokazao kako funkcioniše traženje tartufa. Tom prilikom u potragu je poveo dva psa Tota i Lajku koji su se izuzetno radovali novoj potrazi. Uz komande na talijanskom jeziku, dva psa u više navrata predavala su mu crne tartufe koje su pronalazili ispod zemlje uz stabla, odnosno na korijenju drveća.

“Vrlo je bitno poznavati psihologiju psa i treba mu motivacija, mora se znati kako ga motivisati. Sve će uraditi samo mu daj do znanja šta hoćeš”, objasnio je Davidović.

Dešavalo mu se, priča da je odlazio u potragu sa tartufima kada je imao previše obaveza, i kada razmišlja o nečemu drugom, ali psi su odmah prepoznavali te sutacije, pa se ni njima nije tražilo.

“Puno znaju, imaju jači osjećaj nego mi, mnogo stvari ne možeš ni objasniti ali osjeti šta misliš, kako se osjećaš”, kaže Davidović.

Prilikom obuke pasa za potragu za tartufima najvažnije ih je kaže naučiti da pronađu tartuf i da ga ne oštete jer u takvim slučajevima gubi vrijednost, a za svaku uspješnu potragu psi dobijaju nagradu. Inače, vrijednost dresiranih pasa kreće se od 1.200 eura pa na više.

Prema riječima Zorana Davidovića tartufa ima u cijeloj BiH, ne baš na svakom mjestu, ali potrebno je znati prepoznati lokaciju. Između ostalog važna je kiselost tla, pa tartufi najčešće uspjevaju tamo gdje je pH između sedam i osam. Osim u okolini Banjaluke on je pronalazio i u drugim mjestima, u okolini Sarajeva, Žepi, Posavini... Kaže da u Banjaluci tartufa ima i u samom gradu, i to u parku.

“Lokaciju nije lako naći, ali kad nađeš tu je vječno, treba je znati održavati i svake godine je bolje i bolje”, kazao je Davidović i dodao da na lokacijama koje održava zna ubrati i po dva, tri kilograma tartufa.

Prema njegovim riječima važno je doći prije divljih životinja, naročito divljih svinja, jer ove gljive imaju jak miris koji privlači životinje. Objasnio je i da postoje 164 vrste tubera, odnosno krtolastih gljiva, od čega se samo devet koristi u komercijalne svrhe.

– Tartufi korisni i kao prirodan lijek-

Osnova za raspoznavanje vrsta su izgled i miris, a od svih vrsta prema riječima Davidovića, najbolji su oni koji rastu ispod hrasta jer imaju najljepši miris i najbolji kvalitet. Uspješnost sezone tartufa najviše zavisi od padavina, pa ako kiša pada tri mjeseca ranije ovih gljiva će sigurno biti.

Nakon sakupljanja Davidović tartufe pere, obzirom da su čvrsti i hrapavi to radi četkom i vodom, kako bi uklonio svu zemlju. Nakon toga tartufi se mogu konzumirati ili svježi ili kao dio brojnih proizvoda koji se prave sa ovim gljivama, uglavnom začina.

Iako je cijenjen u svijetu građani BiH su po malo skeptični prema ovoj delikatesi, a Davidović uvjerava da je tartuf izuzetno zdrav i da se smatra da pojačava imunitet, te između ostalo i uništava ćelije karcinoma.

“Komšije ćute i niko ne pita šta radiš, to mi je malo čudno. Ne volim nikog vući za rukav da uči, jer čim ga vučeš od toga nema ništa, ali kad je neko zainteresovan uvijek pomognem”, ispričao je Davidović.

Kaže da je mnogima pomogao da nauče o tome kako tražiti ove gljive, ali da su uglavnom bili u pitanju ljudi koji su očekivali dobru i laku zaradu preko noći.

“Nema od toga ništa. Nije lako hodati po šumi, to se samo iz ljubavi može raditi”, kaže Davidović.

Davidović uživa u različitim okusima tartufa, a objašnjava da ista vrsta pod različitim drvećem može imati potpuno drugačiji ukus. Teško je kaže objasniti kakvog su ukusa, jer se to ne može porediti sa drugim namirnicama, naročito bijeli tartufi koji su i posebni ukusom i zdravi.

“Od kako konzumiram tartufe nisam bio bolestan”, dodao je Zoran Davidović.

Pročitano 93 puta

Napiši komentar

Molim upišite sva obavezna polja označena zvjezdicom (*).
Dozvoljena je uporaba HTML koda

Zadnje vijesti

U prvom pogonu za preradu voća i povrća prirodni sokovi, ajvar...

U prvom pogonu za preradu voća i povrća prirodni sokovi, ajvar...

Mjesto Kolibe kod Bosanskog Broda nekada je bilo kraj bogat...

Revija narodnih nošnji iz Bosne i Hercegovine

Revija narodnih nošnji iz Bosne i Hercegovine

U organizaciji Odbora za međureligijsku suradnju Orašje i Centra za...

U Posavini riječ iseljavanje zamijenili rječju nestajanje

U Posavini riječ iseljavanje zamijenili rječju nestajanje

Federalna televizija objavila je kratki video prilog o iseljavanju stanovništva...

Asfaltiranje udarnih rupa

Asfaltiranje udarnih rupa

Djelatnici JP Ceste d.d. Mostar TI Orašje danas su angažirani...

Dani kruha u Župi UBDM u Tolisi

Dani kruha u Župi UBDM u Tolisi

U župi UBDM Tolisa jučer je obilježen Dan kruha i...

Ljerka Mikić i prof. Mato Nedić čitalačkoj publici daruju tri nove knjige

Ljerka Mikić i prof. Mato Nedić čitalačkoj publici daruju tri nove knjige

Posavsko književno stvaralaštvo bogatije je za tri nova uratka, koja...

Kazališna predstava i treća revija narodnih nošnji

Kazališna predstava i treća revija narodnih nošnji

Centar za kulturu Orašje organizirao je protekloga vikenda dva kulturna...

Međunarodni dan slijepih i slabovidnih osoba

Međunarodni dan slijepih i slabovidnih osoba

Međunarodni je dan bijeloga štapa 15. listopada koji se obilježava...

Nezaustavljiv rast: Gorivo u FBiH ponovo poskupilo

Nezaustavljiv rast: Gorivo u FBiH ponovo poskupilo

Nakon što je došlo do rasta cijena goriva na svjetskom...

Moj brat Škico

Moj brat Škico

Moj brat Marko Tomušić - Škico, rođen je 1922. u...

Policajac iz Orašja imao polni odnos sa sedmogodišnjom pastorkom

Policajac iz Orašja imao polni odnos sa sedmogodišnjom pastorkom

Kantonalni sud u Odžaku, na prijedlog Tužilaštva u Orašju, odredio...

Mlinarević Sopta: Ne znam gade li se ljudima u BiH više Čović ili Komšić

Mlinarević Sopta: Ne znam gade li se ljudima u BiH više Čović ili Komšić

Martina Mlinarević gostovala je u emisiji Nedjeljom u 2. Najpoznatija...