25 Lipanj 2018
Windows Media Player Winamp Real Player QuickTime

Otvorena pitanja sa Hrvatskom: Ucjena umjesto rješenja

Otvorena bilateralna pitanja se moraju riješiti prije ulaska u EU, izjavila je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović prije nekoliko dana u Mostaru, držeći predavanje studentima na Medicinskom fakultetu.

Ono što je hrvatska predsjednica propustila da kaže je da upravo Hrvatska blokira rješavanje brojnih otvorenih pitanja koja Hrvatska ima u odnosima sa našom državom, a u kojima BiH traži samo da se poštuju međunarodne konvencije, koje su ratifikovale obje države.

Svakako najaktuelnije je pitanje razgraničenja između dvije zemlje. Sporne su, zapravo, dvije tačke. Jedna je granica na moru, koja bi omogućila BiH pristup otvorenom moru, u skladu sa UN-ovom konvencijom o pravu mora. S tim u vezi potrebno je riješiti i pitanje razgraničenja u neumskom akvatoriju, odnosno kome pripadaju dva ostrvca, više dvije hridi, Mali i Veliki Školj, te vrh poluostrva Klek.

Prema sporazumu, kojeg su 1999. godine sklopili tadašnji predsjednici dvije države Alija Izetbegović i Franjo Tuđman, ova dva otočića i vrh Kleka bi trebali pripasti BiH, a na osnovu toga bi trebala biti određena i granica na moru. Međutim, Hrvatska nikada nije ratifikovala sporazum dva predsjednika, niti ima namjeru da ga provede.

U vezi sa ovim problemom je i izgradnja Pelješkog mosta. Uprkos brojnim upozorenjima i zahtjevima iz BiH da se prvo riješi pitanje razgraničenja na moru, Hrvatska još uvijek ne odustaje od gradnje ovog mosta.

I u slučaju drugog graničnog spora međunarodne konvencije idu na ruku BiH. Radi se o granici između Bosanske i Hrvatske Kostajnice. Bh. strana insistira da se i u ovom slučaju primjenjuju međunarodne norme, koje kažu da u ovakvim primjerima, ako se države drugačije ne dogovore, granica ide srednom rijeke. U ovom slučaju radi se o rijeci Uni. Međutim, Hrvatska insistira da granica ide rijekom Unčicom, čime bi brojne parcele, koje imaju stanovnici Bosanske Kostajnice, ostale na hrvatskoj strani i upitno je da li bi ti ljudi imali neometan pristup svojoj imovini.

Dodatni argument za stav BiH su nedavno otkriveni dokumenti o granici u ovom području. Radi se o Zakonu o administrativno - teritorijalnoj podjeli i Odluci o granicama općina. Ova dva dokumenta objavljena su u Službenom listu SRBiH iz 1947. i 1959. godine, kojima se dokazuje da je već tada utvrđena granica na Uni između BiH i Hrvatske.

Veliko neriješeno pitanje u odnosima BiH i Hrvatske su imovinski odnosi. S tim u vezi se često spominju radnička odmarališta i veleljepne vile na jadranskoj obali, koje su prije rata bile u vlasništvu BiH. Međutim, malo ko čak i spominje, a kamoli da traži najvredniju imovinu. Radi se o dvije luke, Ploče i Šibenik.

Luku u Pločama je u potpunosti izgradio sarajevski Energoinvest. Radilo se o jednoj od najprometnijih luka u Jadranu. O tome koliki je promet bio svjedoče izjave savremenika da su brodovi po sedam do deset dana čekali na otvorenom moru dok dođu na red za istovar.

Bilo je pokušaja da se ovo pitanje riješi, čak je korištenje luke Ploče bilo vezano za rješavanja nesmetanog prolaska kroz Neum, kako bi se Dubrovnik povezao sa ostatkom Hrvatske, ali već nekoliko godina niko ništa ne govori o ovoj vrijednoj imovini BiH.

Druga luka, ona u Šibeniku, prije rata je bila u vlasništvu firme Šipad. Procjene govore da je bila vrijedna oko 600 miliona maraka. Iako je Vlada FBiH u nekoliko navrata donosila odluke da će pokrenuti rješavanje ovog pitanja, Hrvatska odbija svaku mogućnost razgovora o vraćanju ove imovine BiH.

Jedno od neriješenih pitanja i naknada za korištenje vode iz Buškog jezera. Radi se o najvećoj hidroakumulaciji u Evropi, a vodu iz ovog jezera, koje se u cijelosti nalazi na teritoriji BiH, koristi hidrocentrala Orahovac u Hrvatskoj.

Međutim, za rješavanje ovog pitanja odgovorne su isključivo federalne vlasti. Naime, na zajedničkoj sjednici Vijeća ministara i Vlade hRvatske, premijer Andrej Planković je kazao da će Hrvatska prihvatiti svako rješenje koje BiH predloži.

Trenutno se visina naknade određuje na osnovu količine proizvedene energije,a ne na osnovu potopljene površine. Problem je što Orahovac spada među takozvane sekundarne hidroelektrane, odnosno ona počinje proizvoditi struju tek u slučaju prevelike potrošnje, ili kada neka druga elektrana "ispadne" iz sistema. Zbog toga je i količina električne energije, a samim tim i naknade, mala.

Da bi se povećala vrijednost naknada potrebno je da ministar energetike, industrije i rudarstva Nermin Džindić pripremi i predloži, Vlada FbiH da usvoji prijedlog, a Parlament FBiH konačan izgled izmjena odgovarajućih zakona koji regulišu visinu naknada za korištenje vode Buškog jezera.

Tu je i neriješeni spor u vezi sa izgradnjom nuklearnog odlagališta na Trgovskoj gori. Na ovoj lokaciji trebalo bi da se odlaže nuklearni otpad iz nuklearne elektrane Krško. Iako iz BiH već godinama u Hravtsku stižu zvanična protivljenja izgradnji ovog odlagališta, s obzirom da bi ono moglo ugroziti rijeku Unu, kao i život duž Une nizvodno od ove lokacije, Hrvatska uporno ignoriše stavove naše zemlje.

S obzirom da će kao država članica Hrvatska imati uticaja prilikom odlučivanja o prijemu BiH u Evropsku uniju, poruke koje stižu od našeg zapadnog susjeda više liče na ucjenu u stilu: "Ili prihvatite naše uvjete ili nećete ući u EU", nego na želju da se otvorena pitanja riješe.

Izvor: Faktor

Pročitano 27 puta

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Zadnje vijesti

Deset misterija o Bermudskom trouglu koje niko ne može objasniti

Deset misterija o Bermudskom trouglu koje niko ne može objasniti

Bermudski trougao je jedna od najvećih misterija modernog doba.

Velike promjene za žene u Saudijskoj Arabiji, od danas napokon mogu upravljati automobilom

Velike promjene za žene u Saudijskoj Arabiji, od danas napokon mogu upravljati automobilom

Žene u Saudijskoj Arabiji od danas mogu upravljati automobilom, nakon...

Pravila zaštite djece od sunca

Pravila zaštite djece od sunca

Roditelji znaju koliko je važna zaštita osjetljive dječije kože tokom...

Ko brzo jede, brzo deblja

Ko brzo jede, brzo deblja

Istraživanje japanskih znanstvenika sa sveučilišta u Fukuoki ukazuje na veću...

Nigerija: U nasilju smrtno stradalo 86 osoba

Nigerija: U nasilju smrtno stradalo 86 osoba

Osamdeset šest ljudi je ubijeno u napadu pastira na šest...

Mladi tajlandski nogometaši nestali u poplavljenoj pećini, u toku velika potraga

Mladi tajlandski nogometaši nestali u poplavljenoj pećini, u toku velika potraga

Timovi za potragu i spašavanje pokušavaju na Tajlandu spasiti 12...

Ljekari u Tuzlanskom kantonu okončali generalni štrajk

Ljekari u Tuzlanskom kantonu okončali generalni štrajk

Nakon dogovora s Vladom TK koji je postignut prošlog petka,...

Maloljetnici iz RS u 2017. izvršili 334 krivična djela, od čega 26 protiv života i tijela

Maloljetnici iz RS u 2017. izvršili 334 krivična djela, od čega 26 protiv života i tijela

U Republici Srpskoj (RS) je u prošloj godini evidentirano 308...

I dalje pljuskovi i grmljavina u BiH: Od četvrtka ponovo iznad 30 stepeni

I dalje pljuskovi i grmljavina u BiH: Od četvrtka ponovo iznad 30 stepeni

Danas u prijepodnevnim satima, u zapadnim područjima umjereno do pretežno...

Sindikati tvrde da Vlada FBiH ukida topli obrok, naknadu za prijevoz i regres

Sindikati tvrde da Vlada FBiH ukida topli obrok, naknadu za prijevoz i regres

Savez samostalnih sindikata BiH oglasio se saopćenjem za javnost u...

Oskrnavljena crkva u Čekrčićima kod Visokog

Oskrnavljena crkva u Čekrčićima kod Visokog

Zapaljena unutrašnjost pravoslavne crkve u Čekrekčijama