20 Veljača 2018
Windows Media Player Winamp Real Player QuickTime

Danas 22. godišnjica od potpisivanja Daytonskog sporazuma

Na današnji dan prije 22 godine u vojnoj bazi Wright-Patterson u gradiću Daytonu, u američkoj državi Ohio, parafiran je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum.

Tim dokumentom službeno je okončan skoro četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, i dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske.

Glavni akteri mirovnih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Dejtonskog sporazuma – predsjednik RBiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman te srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, 14. decembra 1995. godine u Elizejskoj palati u Parizu. Sve tri države nastale su raspadom bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

”Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut”, kazao je Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu.

Ove riječi možda do danas predstavljaju najbolji opis trenutka u kojem je usaglašen Mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu. U trenutku potpisivanja, Dejtonski sporazuma je ratom iznurenim građanima BiH donio dugo priželjkivani i očekivani mir. Istovremeno, donio je i sasvim novo ustavno uređenje zemlje, o kojem je, u trenutku kad je potpisan, bar što se tiče običnih građana u BiH, malo ko razmišljao u zemlji u kojoj je smrtno stradalo više od stotinu hiljada ljudi, više od milion protjerano sa svojih ognjišta ili izbjeglo u druge zemlje, dok su kuće, fabrike, škole, fakulteti, infrastruktura, kulturni i historijski spomenici razoreni...

Najveći doprinos u kreiranju Dejtonskog sporazuma dao je Richard Holbrooke, bivši zamjenik američke državne sekretarke Madeleine Albright, a svojim prisustvom garantirali su ga američki predsjednik Bill Clinton, generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Boutros Boutros-Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Evropske unije.

Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine koji je na snazi i danas 20 godina od postizanja Dejtonskog sporazuma. Upravo ovaj Aneks posljednjih godina predmetom je najžešćih rasprava. Njime je potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine kao države. Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i konstitutivnih naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba (zajedno sa ostalima). Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH, navodi Anadolu Agency (AA).

Dejtonsko ustavno uređenje postalo je jedan od osnovnih problema u funkcioniranju moderne BiH, ali i prepreka na njenom putu prema evroatlantskim integracijama. Ono je postalo prepreka i samom unutarnjem funkcioniranju države i predmet sporenja između političkih opcija u vezi s tim kako bi BiH trebala izgledati kao država u budućnosti i kakvo bi njeno unutrašnje uređenje trebalo biti. U proteklim godinama, nije postignut konsenzus niti o jednom prijedlogu ustavnih promjena. Politički jaz među političkim predstavnicima u vezi s izmjenama ustavnog uređenja BiH odrazio se na sve sfere života.

Dok jedni ustavne promjene vide kao “potencijalnu opasnost za opstanak” bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska protiveći se eventualnoj centralizaciji vlasti, drugi smatraju da bi teritorijalna reorganizacija zemlje bila najoptimalnije rješenje. Politički establišment Republike Srpske kao jedan od najvećih zagovarača “slova Dejtona” najveći je protivnik izmjena Dejtonskog sporazuma.

Istovremeno, u ovom bh. entitetu, u skladu sa entitetskim zakonom o praznicima, današnji dan, 21. novembar, obilježava se kao Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, neradni je dan.

U bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH, danas je običan radni dan, a za samo četiri dana, 25. novembra, neradnim danom će biti obilježen Dan državnosti BiH. Radi se o datumu kad je na Zasjedanju antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine u Mrkonjić-Gradu potvrđena državnost BiH u okviru granica tadašnje Jugoslavije.

Pročitano 57 puta

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Zadnje vijesti

Što Hrvatima znači raspad SDA!?

Što Hrvatima znači raspad SDA!?

Bakir Izetbegović, očigledno lišen liderske mudrosti, probleme ne zna rješavati....

PROIZVODNJA DUHANA ‘Bilo je godina kad se djeci nije moglo kupiti ni kilogram jabuka’

PROIZVODNJA DUHANA ‘Bilo je godina kad se djeci nije moglo kupiti ni kilogram jabuka’

Nekada se samo na području čitlučke općine godišnje proizvodilo 1800...

Na cestama BiH u 2017. poginulo 295 osoba

Na cestama BiH u 2017. poginulo 295 osoba

Na bosanskohercegovačkim putevima u protekloj 2017. godini dogodilo se više...

DINAROIDI I SEKS: Ko nam je ukrao 'Gonjanje'?

DINAROIDI I SEKS: Ko nam je ukrao 'Gonjanje'?

Međutim, na nagovor roditelja jedne djevojke koju nitko nije "mijesio"...

SPOR VAM JE TELEFON: Očistite memoriju na šest načina i ubrzajte njegov rad

SPOR VAM JE TELEFON: Očistite memoriju na šest načina i ubrzajte njegov rad

Pametni telefoni uglavnom nemaju dovoljno prostora, pa se interna memorija...

Koliko je ljekara napustilo BiH?

Koliko je ljekara napustilo BiH?

Neće nas imati ko liječiti

Hypo očekuje da BiH snosi troškove pljačkanja te banke

Hypo očekuje da BiH snosi troškove pljačkanja te banke

Hypo banka teško je, svojevremeno, opljačkana, u brojnim zemljama Evrope:...

U Federaciji BiH više od polovine registriranih vozila starije od 15 godina

U Federaciji BiH više od polovine registriranih vozila starije od 15 godina

Ukupno 628.873 vozila je lani registrirano u Federaciji BiH, što...

U dva mjeseca u BiH otkrivena 373 ilegalna migranta iz Sirije, Libije, Afganistana...

U dva mjeseca u BiH otkrivena 373 ilegalna migranta iz Sirije, Libije, Afganistana...

Pripadnici Granične policije BiH, od 1. januara do 18. februara...

Brčko: Potvrđena optužnica protiv Vide Nikole Lujića za ratni zločin

Brčko: Potvrđena optužnica protiv Vide Nikole Lujića za ratni zločin

Tužilaštvo Distrikta Brčko podiglo je, a Osnovni sud u Brčkom...