23 Studeni 2017
Windows Media Player Winamp Real Player QuickTime

Lažne vijesti sve su učestalije - Donosimo 8 načina kako ih prepoznati

Sve učestaliji fenomen lažnih vijesti dobio je pažnju velikih institucija koje se sada i rukama i nogama bore da osvijeste građane kako da što kvalitetnije konzumiraju široku paletu medija.

Na kraju članka donosimo osam načina da biste ubuduće procijenili je li vijest lažna, koje je sastavilo Međunarodno udruženje knjižničara.

Otkada smo na internetu, svi konzumiramo sve - od već tradicionalnih medija koji su samo promijenili platformu na kojoj komuniciraju, do neprovjerenih objava na društvenim mrežama.

Jednom kad se informacija objavi, bila ona lažna ili istinita njezin je utjecaj, kao ljepota ''u oku promatrača''. To znači da ukoliko se netko slaže s nekom tvrdnjom ona će za njega/nju vrlo često biti istinita, bez obzira na to ima li, ili nema, pravu činjeničnu težinu i kao takvu će je dijeliti dalje, jer to zbog blagodati društvenih mreža - može.

Definicija lažnih vijesti kako ih vidi EU je sljedeća: Namjerno izmišljene priče plasirane kao da su novinarske, a cilj im je manipulacija čitatelja.
Izjednačavanje vlastitih uvjerenja s istinom ustanovljeno je na temelju različitih neuromarketinških i psihiloških istraživanja mozga, među ostalim i onim Drewa Westena koje je objavljeno u knjizi ''The Political Brain'' – argument je to kojeg je prošlog tjedna na seminaru Europskog parlamenta, Ureda za informiranje u Republici Hrvatskoj iznio Marko Milosavljević, profesor na Katedri za novinarstvo na Sveučilištu u Ljubljani.

Dakle, proces digitalizacije i fragmentacije medija radikalno povećava problem lažnih vijesti. Digitalizacija stoga, koliko ima blagodati, ima i nedostataka. U koštac s tim nedostacima sada se hvataju razne regulative. Europska unija osnovala je krajem prošle godine radnu skupinu za stratešku komunikaciju koja se bavi analizom propagande i edukacijom novinara o medijskoj pismenosti. Njemačka ide i korak dalje pa će zakonom, koji bi trebao biti donesen krajem lipnja, biti reguliran rad i objavljivanje na društvenim mrežama.
Propagandni rat: Aktivacija medijskog oružja

S obzirom na to da je seminar organizirao Europski parlament, na njemu su se uglavnom dotaknule teme koje zabrinjavaju EU, a to su - zabrinjavajuća propaganda koja stiže iz Rusije i islamskih terorističkih skupina.

Rusija je, objašnjava se u brifingu Europskog parlamenta, u analizama više viđena kao inicijator nego što je sama meta propagande. Kremlj tvrdi da SAD i zapadni saveznici protiv njih vode informacijski rat, a kao i EU, i Rusi imaju problem s propagandom islamskog terorizma. Kako bi isključili vanjske utjecaje, Kremlj je ograničio medije i civilne udruge, a međunarodno su aktivirali medijska oružja kao što su kanal vijesti RT koji bi bio konkurencija zapadnim medijima i promovirao proruske nevladine udruge, navodi se u brifingu EP-a.

Da se Rusi ozbiljno bave propagandom kroz plasiranje lažnih vijesti, vrlo su glasno i jasno sugerirali američka javnost i pojedine njihove institucije. No, buka koja dolazi i od strane koja ukazuje na moguće postojanje problema u tom konkretnom obliku i na one koji tvrde da Rusi nemaju veze s tim, toliko je snažna da je iz perspektive običnog konzumenta medija zapravo nemoguće ustanoviti tko je u pravu i jesu li lažne vijesti na koje se ''zakačila'' javnost u američkim predsjedničkim izborima, uistinu plasirane od strane Kremlja.

Radna skupina Europskog parlamenta tvrdi da su, barem što se tiče propagande usmjerene protiv vrijednosti EU, izvori lažnih vijesti Kremlj i islamski terorizam.

U objavljenoj procjeni američke obavještajne službe navodi se da je Rusija koristila profesionalne trolove i medijsku kuću RT kao dio nastojanja da se utječe na javno mnijenje. Mark Warner, iz odbora za obavještajne poslove američkog Senata, tvrdi da je Rusija plaćala tisuće ljudi da stvore lažne vijesti usmjerene protiv Hillary Clinton, protukandidatkinje Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima, a ciljana skupina su im bile države koje tradicionalno nisu naklonjene nekoj od strana (republikancima ili demokratima), nego glasuju ovisno o raspoloženju. Rusija je, međutim, zanijekala bilo kakvo uplitanje u američke predsjedničke izbore. Ali, 22. veljače ove godine, ruski ministar obrane Sergey Shoigu, najavio je da su ''osnovane informacijske snage od kojih se očekuje da budu efikasnije od bilo kakvih prijašnjih protupropagandnih alata'', navodeći da ruska propaganda, ''mora biti mudra, pametna i efikasna'', navodi se u izvještaju istraživačke službe Europskog parlamenta.

Svi ovi izvještaji i nastojanja Europskog parlamenta da uhvati ritam s propagandnim zbivanjima u svijetu, nastali su iz potencijalnog uplitanja Rusa u europske izbore. Među njima su i nedavno završeni predsjednički izbori u Francuskoj koje je analizirao bivši politički savjetnik u Francuskoj i stručnjak za društvene mreže Alexandre Alaphillipe.

Pomoću alata kojima se može vidjeti diseminacija postova na Twitteru, društvenoj mreži koja se masovno koristi u Francuskoj, naročito za politički diskurs, ustvrdio je da se na tom području vodila velika bitka između lažnih i istinitih vijesti. A da su među glavnim raspršivačima lažnih vijesti bili konzervativni aktivisti i aktivisti krajnje desnice. Oni su, pokazali su rezultati analize, dijeljenjem postova radili na tome da Emmanuelu Macronu, jedinom proeruropskom kandidatu nanesu štetu. Ova mreža aktivista, navodi Alapphillipe imala je veliku podršku Trumpovih simpatizera te onih koji su u javne debate pokušavali uključiti rusku propagandu.
Istraživanja pokazala otkuda dolaze lažne vijesti

Kako je ekspanzija širenja lažnih vijesti omogućena društvenim medijima koji imaju iznimno slabu kontrolu sadržaja i kod njih je do nedavno sve prolazilo, institucije su počele nametati pravila. Tako se sve više uklanjaju sadržaji koji krše primjerice moralne vrijednosti područja na kojima se šire, a najveća društvena mreža Facebook nakon niza kritika upućenih na njezin račun, počinje filtrirati lažne vijesti. Uspješnost filtra od strane same mreže za sada je vrlo upitna, pa je Njemačka odlučila regulirati ovaj problem zakonom.

Daniel Mossbrucker iz Reportera bez granica koji se bavi temama nadzora, zaštite podataka i online politike za njemačke medije, navodi niz propusta ovog zakona. A znakovito je, navodi, da se na taj njemački zakon pozvao tužitelj Bjelorusije, kada je zatražio financijsko kažnjavanje medija. Također, Egipat i Tajland nedavno su pozvali na jače regulacije Facebooka, jer ta društvena mreža ne briše postove korisnika za koje tamošnje vlasti smatraju da bi trebale biti izbrisane. Podsjetio je da su te države, koje su vidjele uzor u ovom njemačkom zakonu, države s dna ljestvice slobode medija.

Velika siva zona nastaje, jer je pojedine lažne vijesti zapravo veoma teško prepoznati. To naročito dolazi do izražaja uz poplavu alata koje je vrlo lako pronaći na internetu i kojima primjerice može izmijeniti mimiku nečijeg lica. Na konkretnom primjeru to izgleda ovako: Video snimka govora američkog predsjednika Donalda Trumpa može se koristiti na način da mu se izmjeni mimika usta i izraza lica u riječi koje on zapravo uopće nije izgovorio. Popratite to i audio sadržajem i veoma je teško prosječnom konzumentu medija ustanoviti je li snimka koju gleda zapravo ono što se dogodilo u stvarnosti ili digitalna izmjena.
Vijesti se sve više prate preko društvenih mreža

2016. godine 46 posto građana EU, pratilo je vijesti na društvenim medijima, a taj trend raste. Šest od deset vijesti koje su podijeljene, podijeljene su bez toga da ih se prije toga pročitalo, izvijestio je Europski parlament. Američko istraživanje pokazalo je da u razlikovanju lažnih od istinitih vijesti poteškoće najviše ima mlađa populacija, obrazovana u digitalnom dobu.

Lažne vijesti napisane su tako da zavaraju korisnike interneta da podijele tu priču i time sudjeluju u brzom širenju tih informacija među korisnicima sličnih stavova.

Bitka s lažnim vijestima kojima je cilj ugroziti europske vrijednosti nastavlja se i dalje. Slijede izbori u Njemačkoj, izbori za Europski parlamentarni... Javnost mora naučiti prepoznati tko objavljuje lažne, a tko vijesti temeljene na činjenicama kako bi kvalitetno mogli donijeti odluku o tome kome će dati svoj glas, tko se zapravo zalaže za njihovu stvar, promiče njihove stavove, a tko ih vuče za nos.

Za kraj prenosimo osam načina kojima se možete poslužiti da biste ubuduće procijenili je li vijest lažna, koje je sastavilo Međunarodno udruženje knjižničara:

1. Razmislite o izvoru

Dobro proučite stranicu, istražite njezinu svrhu i podatke o kontaktu.

2. Pročitajte cijeli članak

Senzacionalistički naslovi privlače klikove. Ako vas je zaintrigirao naslov pročitajte članak do kraja kako biste dobili cjelovit uvid o čemu se tu zaista radi.

3. Provjerite autora

U tražilicu upišite ime autora članka i ako se radi o stvarnoj osobi, rezultati tražilice pokazat će puno više nego ako se radi o izmišljenom imenu. Primjerice browser će za stvarnu osobu izbaciti linkove na članke koje je već napisao/napisala ili na suvisli profil na društvenim mrežama.

4. Dodatni izvori

Kliknite na ponuđene linkove i dodatne izvore. Provjerite sadrže li informacije koje zaista podupiru vijest.

5. Provjerite datum objave

Ako je nešto nedavno podijeljeno na društvenim mrežama, ne znači da je nova vijest.

6. Je li to zafrkancija?

Ako je previše neobično i čudno, možda je šala. Istražite stranicu i autora da biste bili sigurni.

7. Osvijestite svoje stavove

Uzmite u obzir da bi vaši stavovi mogli utjecati na prosudbu.

8. Pitajte stručnjake

Informacije koje su vam sumnjive uvijek možete provjeriti na ''fact-checking'' stranicama.

Pročitano 69 puta

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Zadnje vijesti

Zašto ujutro imamo neugodan zadah? Evo odgovora

Zašto ujutro imamo neugodan zadah? Evo odgovora

Jutarnji poljupci. Izgledaju super na filmovima, ali u stvarnosti postoji...

Presuda Ratku Mladiću: "Toliko je zla počinjeno da nijedna kazna nije dovoljna"

Presuda Ratku Mladiću: "Toliko je zla počinjeno da nijedna kazna nije dovoljna"

Ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić, osoba čije je...

Bošnjaci znaju da nije kriv cijeli srpski narod, nego oni koji su zločin naredili i počinili

Bošnjaci znaju da nije kriv cijeli srpski narod, nego oni koji su zločin naredili i počinili

Današnja presuda Ratku Mladiću imat će najviše utjecaja na stanje...

OVO JE NAJMLAĐI MILIJARDER NA SVIJETU

OVO JE NAJMLAĐI MILIJARDER NA SVIJETU

Skromni irski genij ima 27 godina i odustao je od...

Vozači, oprez: Evo gdje danas vrebaju radari na putevima u BiH

Vozači, oprez: Evo gdje danas vrebaju radari na putevima u BiH

Raspored najavljenih kontrola brzine kretanja vozila je informativnog karaktera.

Objavljen snimak bijega vojnika iz Sjeverne Koreje

Objavljen snimak bijega vojnika iz Sjeverne Koreje

Snimak na kojem je prikazan bijeg svjevernokorejskog vojnika dok je...

Stanje na putevima: Saobraća se po vlažnom kolovozu

Stanje na putevima: Saobraća se po vlažnom kolovozu

Sitniji odroni zemlje ili kamenja učestali su na putevima koji...

Narednih dana u BiH stabilno vrijeme, uskoro nam stiže snijeg

Narednih dana u BiH stabilno vrijeme, uskoro nam stiže snijeg

U Bosni i Hercegovini će danas preovladavati sunčano vrijeme uz...

Zbog decenije nerada institucija na pitanju koncesija: FBiH izgubila skoro dvije milijarde KM!

Zbog decenije nerada institucija na pitanju koncesija: FBiH izgubila skoro dvije milijarde KM!

Federacija BiH približava se cifri od dvije milijarde KM izgubljenog...

Zemljotresi će 2018. ubiti milijardu ljudi, u BiH u 2017. bila 64 potresa

Zemljotresi će 2018. ubiti milijardu ljudi, u BiH u 2017. bila 64 potresa

Naučnici sa Univerziteta u Koloradu i Montani kažu da je...

Jako intersantno Narodna Muzika

Jako intersantno Narodna Muzika

S obzirom da danas veliku većinu turbofolk tekstova pišu diletanti...

Dodik za DW: Nisam protiv nezavisnosti Kosova

Dodik za DW: Nisam protiv nezavisnosti Kosova

“Referendum nije na dnevnom redu”, izjavio je Milorad Dodik, predsjednik...