Ja se zovem Stjepan-STIPA Đurčević
Nosim ime koje su mi po rođenju dodijelili,ne želim ispred imena pisati nevažne titule,mjesto rođenja nacionalnu pripadnost ,niti mjesto boravka.
Ali ću ipak to vama otkriti, rođen sam 27.04.1955 u Bosanskom Šamcu, a živim u Oštroj Luki i Beču. U školu sam išao u Tolisu, Bos, Šamac, Zagreb i Beograd. Posle završene škole radio sam u O.Luki, Tolisi,Orašju i na kraju u Beču.
Živim tamo gdje me je put sudbine odveo ili bolje rečeno igrom onih koji su se kitili titulama ,kupljenim diplomama, mjestom rođenja kako bi pokazali svoju nacionalnu pripadnost ili nacionalni zanos.
Ne dijelim ljude po vjeri,boji kože ili po tome kako su odjeveni,samo ih razdvajam na dobre i zle. I evo već odavno u slobodno vrijeme se bavim pisanjem poezije i istovremeno pišem nešto što se može nazvati život,a nadam se da će zdravlje i vrijeme poslužiti kako bi još neko djelo ugledalo svjetlo dana. Od nedavno sam i u mirovini.
Kako to živite i u Beču?
E dobro pitanje, u Beč sam došao zbog nesretnih zbivanja na našim prostorima, otišao sam u toku rata jer sam bio jedan od onih koje je trebalo maknuti s ovih prostora zbog neslaganja s politikom koja je vođena i nisam želio da budem broj koji bi služio za ostvarivanje tuđih snova želja i frustracija. U tim nesretnim danima preživio sam sada mogu slobodno reći napade na mene,što je bio i glavni razlog mog odlaska, ali o pojedinostima vam ne mogu ništa reći radi daljnje istrage.
Pišete poeziju otkud kod vas zanimanje za poeziju?
Hvala na pitanju, to je već jedna duga priča, kao dječak sam počeo da prvo okrećem riječi u pjesmama kako bi pjesma dobila neki drugi smisao i tako je došlo do pisanja lajavih pjesama koje su se pjevale po našim svatovima u Posavini i Slavoniji i tako je počela moja ljubav prema stvaranju rime. Sada te lajave pjesme rijetko zapišem ali dnevno mogu napisati i do deset pjesama poezije. Moram priznati bilo me je stid objavljivati sadržaj lajavih pjesama javno.
Moji stihovi su plod moje mašte, ljubavi prema bližnjima i poeziji iz duše i srca. Sve su riječi vama isto poznate i vi ih upotebljavate samo što sam ih ja složio u moje rime. Možda će vam se svidjeti moj pokušaj da se probude osjećaji,koji su nekada tužni a nekada će probuditi ono što ste trebali biti. Ne dozvolite samo da tuđe mišljenje umukne vaš unutrašnji glas duše i osjećaj slobode.
U mojim pjesmama sam sliku jednostavno stavio u stih ne pitajući se da li se to kome dopada.
Odakle inspiracija za tolike pjesme?
Moja inspiracija izvire iz ljubavi koju želim dijeliti s ljudima i tako doprinijeti da se stvara bolji svijet, bolji međuljudski odnosi jer život je kratak i treba ga maksimalno koristiti. A kroz stihove želim prenijeti dio sebe, dio svoje duše i ostaviti trag za čitaoce koje bi trebali uzeti ljubavi za sebe. Jer tako ću biti zadovoljan a nadam se i oni. U igri riječi ja nalazim sebe a u stihovima koji su napisani netko će naći i sebe. Eto nekada mi je dovoljna i jedna riječ kako bi napisao neki stih a da budem iskren najviše pjesama je posvećeno temi ljubavi.
Do sada imam zapisanih oko 2500 (dvije tisuće i petsto)pjesama.
Planirate li u budućnosti izdati neku knjigu ili nešto slično?
Ja iza sebe imam pet zbirki pjesama s oko 1100 pjesama ili preko 1150 stranica A 5 formata. A u planu je izdavanje ove godine oko 1000 (tisuću pjesama) podijeljeno u tri četiri zbirke. Pošto ja nemam podrške od nekih društvenih institucija u smislu financiranja izdanja ,sva moja izdanju su financirana iz mojih sredstava pa zato i kažem da se nadam da ću uspjeti ove godine s tiskanjem.
Želja mi je isto tako da završim započetu knjigu KAKO USPJETI U ŽIVOTU,i da je objavim ove godine.
Nešto za kraj neka poruka čitateljima
Na kraju bi se zahvalio svima koji su dolazili i odlazili iz mog života, hvala onima koji me vole i koje sam volio jer bez njih ne bi bio ono što sada jesam.
Hvala svima koji su imali priliku da pročitaju neku od mojih pjesama koje sam objavljivao putem Fejsbuka,i na ovoj stranici pod rubrikom poezija.
Hvala svima koji su do sada kupili neku od mojih knjiga,za one koji još nisu neka me pronađu.