vodi nas do oraške Posavine i mjesta Oštra Luka - Bok i Donja Mahala u kojima još uvijek vrijedne Posavke proizvode jedinstvenu u svijetu čipku koja je uvrštena na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine.
Četiri članice Kulturno-umjetničkoga društva "Ravnica" Oštra Luka – Bok, Luca, Manda i Kata Kopić te Ruža Pejić sudjelovale su i ove godine, treću godinu za redom, na 19. međunarodnom festivalu čipke u Lepoglavi kako bi pokazale svu ljepotu stare, jedinstvene i široj javnosti još uvijek nedovoljno poznate čipkarske tehnike ručnog rada - "necanja".
Tu tehniku izrade čipke danas poznaju samo Hrvatice u nekoliko sela u okolici Orašja.
Unikatna tehnika
- Uz prezentaciju uživo, na našem smo štandu izazvali veliku pozornost pa i divljenje zbog vještine u izradi prekrasne čipke nastale unikatnom tehnikom "necanja".
Znatiželjno su nas promatrali na festivalu čipke u Lepoglavim, a mnogima smo i pokazali kako se to radi, kazala nam je jedna od četiri čipkarice Ruža Pejić. Unikatni vez Posavke su začinile i izvornom pjesmom svojega kraja kojom su otvorile i zatvorile festival čipke u Lepoglavi.
Nakon Lepoglave, sredinom listopada posavske čipkarice sudjelovat će na Buškom jezeru, također na Danima čipke.
Plan je, kaže Ruža, ove, kao i druge ručne radove, predmete i stvari koje su koristili naši preci, izložiti u jednoj prostoriji u središtu Oštre Luke.
Ponoseći se svojim čipkarskim umijećima, Oštrolučanke uspješno promoviraju vrijednost čipke kao svojeg etnografskog blaga. Uz te, i druge će vrijedne predmete, koji rječito govore o bogatoj kulturnoj povijesti posavskoga kraja, izložiti s ponosom i otvoriti vrata prve etnosobe, prema očekivanjima, do kraja ove godine u središtu Oštre Luke.
Ljepota čipke je trajna
Fenomen kulturne baštine posavskih Hrvatica prepoznao je Zvonko Martić, otac karmelićanin iz Duhovnoga centra "Karmel sv. Ilije", iz Zidina kraj Buškoga jezera, koji godinama prikuplja jedinstvenu entografsku zbirku nošnji i nakita Hrvata BiH u duhovnom centru "Karmel sv. Ilije".
- Posavke izradom tradicionalne čipke čuvaju nematerijalnu baštinu Bosne i Hercegovine.
Čipkarskom tehnikom "necanja" čipka se radi na način jedinstven samo u oraškom kraju u nekoliko sela, objašnjava otac Zvonko.
- Čipka se danas najviše veže uz ukras na tradicijskoj odjeći, osobito ženskoj, no tri su se čipkarske tehnike razvile u izradu samostalnih predmeta od čipke, kao što su stolnjaci, razni ukrasi za namještaj, ili su stavljani u raznim okvirima na zid. To su "priplet", "keranje" i "necanje" (koji se rade u oraškome kraju).
Nažalost, zaključuje otac Zvonko, danas se o čipkarstvu sve manje zna iako je ljepota čipke trajna.
Autor: Nada Koturić